Od onoga na šta nas ja upozorio je i iskušenje Dedždžala Mesiha jer je to najveća smutnja sa kojom će se sresti njegov ummet do Sudnjeg dana. Svaki poslanik je upozoravao svoj ummet na ćoravog Dedždžala a Muhammed s.a.v.s. je posebno povećao opomenu i upozorenje. Allah dž.š. mu je pojasnio mnoga svojstva Dedždžala kako bi upozorio svoj ummet. On će se, bez ikakve sumnje, pojaviti baš u ovom ummetu jer je on posljednji ummet a Muhammed s.a.v.s. Pečat poslanika.
Ovo su samo neke od smjernica Poslanikovih kojima je Mustafa s.a.v.s. usmjeravao svoj ummet kako bi se spasio od ovog strašnog iskušenja od kojeg i mi molimo Uzvišenog Allaha dž.š. da nas sačuva i podari nam utočište:
1.Čvrsto pridržavanje islama, naoružavanje oružjem imana poznavanjem Njegovih imena i svojstava u kojim nema Njemu sličnih. Neka svako zna da je Dedždžal čovjek koji jede i pije a Allah je uzvišen od toga, Dedždžal je ćorav a Allah dž.š. nije i niko neće vidjeti svoga Gospodara dok ne umre a Dedždžala će vidjeti ljudi kad se pojavi, oni koji su mu povjerovali i oni koji su ga zanijekali.
2.Stalno tražiti utočište od Dedždžalovog fitneluka a posebno to činiti u namazu o čemu postoje brojni vjerodostojni hadisi: Hadis kojeg bilježe Dva šejha i Nesa'i od Resulullahove supruge r.a.: Zaista je Resulullah s.a.v.s. učio dovu u namazu: Gospodaru moj, utječem Ti se od kaburskih patnji i od iskušenja Dedždžala Mesiha ... (Buhari, 2/317)
Buhari bilježi od Mus'aba koji kaže da je Sa'ad naređivao pet stvari koje je čuo od Poslanika s.a.v.s. kako ih naređuje, od tih pet stvari je i ... i od Tebe tražim zaštitu od kušnje dunjaluka (misli se na kušnju Dedždžala). (Buhari, 11/174)
Reći «dunjaluk» a misliti na Dedždžala je jasan pokazatelj kako je Dedždžal najveće moguće iskušenje na dunjaluku. (Fethul Bari, 11/179)
Muslim bilježi od Ebu Hurejre r.a. da je Resulullah s.a.v.s. rekao: Kada neko od vas, učeći Ettehijatu, prouči šehadet neka traži zaštitu od četvero, neka kaže: Gospodaru, zaista kod Tebe tražim utočište od džehennemske kazne, kaburske patnje, kušnje oživljenja i smrti i od zla iskušenja Dedždžala Mesiha. (Muslim, 5/87)
A imam Tavus je zahtijevao od svog sina da ponovi namaz ako ne bi proučio ovu dovu. (Muslim, 5/89)
Ovo je dokaz velike želje prvih muslimana da svoju djecu nauče ovoj vrijednoj dovi.
Sefarini kaže: Neophodno je da svaki alim usadi hadise o Dedždžalu u srca djece, žena, muškaraca ... spominje se da će prethoditi njegovoj pojavi zaborav njegovog spominjanja sa mimbera. (Medžmeu zzevaid ve menbeul fevaid, 7/335)
Do njegovih riječi: Posebno u ovom vremenu prepunom fitneluka, iskušenja, vremenu u kojem su iščezli znakovi sunneta, sunnet je postao kao novotarija a novotarija šerijat koji se slijedi, a mi snage ni moći nemamo osim kod Allaha Uzvišenog. (Levamiul envaril behijje, 2/106-107)
3.Učiti napamet ajete iz sure Kehf. Božiji Poslanik s.a.v.s. je naredio učenje sure Kehf pred Dedždžalom a u nekim predajama kraj sure Kehf, odnosno prvih i zadnjih deset ajeta.
Od zabilježenih hadisa o tome je i hadis Muslima od Nevvas ibn Sem'ana: ... ko od vas doživi njegov dolazak neka mu prouči početak sure Kehf. (Muslim, 18/65)
Muslim također bilježi od Derda'a r.a. da je Resulullah s.a.v.s. rekao: Ko napamet nauči prvih deset ajeta sure Kehf sačuvao se Dedždžalovog iskušenja.
Muslim veli: Šu'abe kaže: Sa kraja sure Kehf a Hemam kaže: Sa početka sure Kehf. (Muslim, 6/92-93)
Nevevi kaže: Razlog tome je mnoštvo čuda i znakova na početku sure Kehf, pa ko dobro razmisli o njima neće biti zaveden Dedždžalom, a također i kraj sure Kehf kao npr. Riječi Uzvišenog: Zar nevjernici misle da pored Mene za bogove mogu uzimati robove moje. (Sura El Kehf, 101)
Svakako je ovo posebnost sure Kehf u kojoj su preneseni hadisi u kojima se podstiče na njeno učenje, posebno petkom.
Hakim bilježi od Ebu Seid el Hudrija r.a. da je Resulullah s.a.v.s. rekao: Zaista onaj ko petkom prouči suru Kehf, ona mu osvijetli ono što je između dva petka. (Mustedrekul Hakim, 2/368)
Nema sumnje da je sura Kehf vrlo važna zbog veličanstvenih ajeta o stanovnicima pećine, razgovoru Musa a.s. i Hidra, spomenu Zul Karnejna, gradnji ogromnog zida u zaštiti od Je'džudža i Me'džudža potvrda proživljenja i mahšera, puhanje u sur, objašnjenje o propalim djelima i onima koji su mislili da su na Uputi a ustvari su bili u zabludi i slijepilu.
Svaki musliman bi trebao se dobro potruditi u učenju ove sure, njenom pamćenju i ponavljanju a posebno u najboljem danu u kojem je sunce zasjalo- u danu džume namaza.
4.Bijeg od Dedždžala i udaljavanje od njega. Najbolje mjesto stanovanja su Mekka i Medina za koje smo rekli da Dedždžal neće u njih ući. Musliman bi trebao u vremenu pojavljivanja Dedždžala udaljiti se od njega i njegovih sumnji i velikih natprirodnosti koje će mu Allah dž.š. dati kako bi njima ljude iskušao. Doći će čovjeku koji će misliti o sebi kako je on velikog i čvrstog imana pa će ga prevariti i on će ga slijediti. Molimo Uzvišenog Allaha dž.š. da nas i sve muslimane sačuva njegovih spletki.
Ahmed, Ebu Davud i Hakim bilježe od Ebu Dehma'a da je čuo Imran ibn Husajna kako kazuje hadis Resulullahov: Ko čuje za Dedždžala neka bježi od njega. Tako mi Allaha čovjek će misliti o sebi da je mu'min ali će početi slijediti Dedždžala zbog sumnji koje će on ubaciti. (El fethu rrebanijj, 24/74, Sunen Ebi Davud, 11/242, Mustedrekul Hakim, 4/531)
