Užitak dolazi s ljubavlju

Užitak dolazi s ljubavlju; raste kako raste ljubav, a slabi sa slabljenjem ljubavi. Što je čežnja za stizanjem do voljenoga veća i jača, slast pri susretu s njim potpunija je i snažnija. A ljubav i slast zajedno dolaze nakon pravog i potpunog upoznavanja voljenoga. I sve što je poznavanje voljenoga veće i potpunije, time je ljubav izraženija i jača.

Pa ako znamo da se brojnost ahiretskih blagodati i veličina uživanja vezuje za čovjekovu ljubav prema Allahu i njegovu spoznaju Uzvišenoga, onda će onaj koji bolje poznaje Allaha Uzvišenog, Njegove osobine i imena, više Ga i voljeti, a njegovo uživanje i slast prilikom susreta sa svojim Gospodarom, prilikom gledanja u Njegovo lice, prilikom slušanja Njegovog govora, biti veći i potpuniji. A ako bismo usporedili sve dunjalučke blagodati, uživanja, slasti, radosti i sreću, to u odnosu na ahiretsko uživanje i slast ne predstavlja ni koliko jedna kap u moru.


Kako onda onaj ko ima razum može dati prednost slabom kratkotrajnom uživanju, koje je pomućeno s bolima, nad velikim, neprekidnim i vječnim užitkom?

Rob će biti savršen i potpun u onolikoj mjeri koliko je velika njegova spoznaja o Allahu Milostivom i koliko pokazuje ljubavi prema Njemu Uzvišenom. Najvrednije znanje jeste znanje o Allahu Svevišnjem, a naplemenitija ljubav jeste ljubav prema Njemu i radi Njega. Veličina i trajnost užitka uvjetovana je s ovo dvoje: spoznajom i ljubavlju.

A od Allaha tražimo pomoć i podršku.

Riznica znanja – Ibn Kajjim el-Dževzijje
...

Kaže Uzvišeni:

إِنَّمَا يَخْشَى اللَّهَ مِنْ عِبَادِهِ الْعُلَمَاءُ
A Allaha se boje od robova Njegovih – učeni. (Fatir, 28)

يَرْفَعِ اللَّهُ الَّذِينَ آمَنُوا مِنْكُمْ وَالَّذِينَ أُوتُوا الْعِلْمَ دَرَجَاتٍ
Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. (El-Mudžadele, 11)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ''Doista je prednost učenjaka nad pobožnjakom kao prednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. Doista su učenjaci nasljednici poslanika, a poslanici nisu ostavili u naslijeđe ni dinare ni dirheme, nego su ostavili znanje, pa onaj ko ga uzme, uzeo je veliko dobro." (Musned, Ahmed i Sunen Nesai)

Selman el-Farisi, radijallahu anhu je rekao: “Uistinu je primjer učenog poput primjera čovjeka sa svjetiljkom u tamnoj noći koji osvjetljava put svakom čovjeku koji pored njega prođe..." (Musned, Darimi)

Sabik el-Belvi:

“Znanje otklanja sljepilo srca svoga nosioca
kao što Mjesec otklanja mrkle tmine.

Nije isti onaj pobožnjak koji ima znanje i onaj koji ga nema
kao što nije isti onaj koji vidi i onaj koji je slijep, koji vida nema.”
 

Bogatstvo duše

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije bogatstvo u mnoštvu ovodunjalučkih užitaka, nego je bogatstvo u bogatstvu duše."

Lijepo li je izrecitovao Osman b. Sa'dan stihove o ovom značenju:

"Budi zadovoljan onim što ti je dovoljno, upotrijebi zadovoljstvo

jer ti, uistinu, ne znaš hoćeš li osvanuti ili zanoćiti.

Nije bogatstvo u mnoštvu imetka, uistinu,

bogatstvo i siromaštvo bivaju samo u duši."

Ovo je stihove preuzeo i El-Halil b. Ahmed spominjući ih u odgovoru Sulejmanu b. Habibu b. el-Mihlebu:

"Je li dospjela vijest Sulejmanu da sam ja za razliku od njega

u prostranstvu i bogatstvu, iako ja nemam imetka...

I siromaštvo je u duši, a ne u imetku, znaj to!

Tako je i bogatstvo u duši, a ne u imetku."

Abdullah b. Muhammed b. Jusuf spjevao je stihove:

"Budi zadovoljan onim što te je prošlo i ne žalosti se za prošlim

i ne obmanjuj se dunjalukom, zar se ne sjećaš svojih mrtvih!”

Bekr b. Ebi Uzejne je rekao:

"Koliko poznaješ siromaha koji su bogati u duši

i koliko li je bogataša siromašnih u srcu siromašno!"

Ebu Omer kaže: Fudajl b. 'Ijjad je govorio: "Uistinu je siromaštvo i bogatstvo samo nakon polaganja računa pred Allahom, subhanehu ve te'ala", tj. tada će biti istinsko siromaštvo.

Mahmud el-Verrak je rekao:

"Siromaštvo je u duši, a također i bogatstvo,
a bogatstvo duše je najveće bogatstvo...".

Mahmud el-Verrak također je rekao:

"Bogatstvo duše će te obogatiti ako budeš zadovoljan,
dok te neće obogatiti mnoštvo s velikim trudom."

Ebu Firas el-Hamdani je rekao:

"Bogatstvo duše za pametnoga bolje je od bogatstva imetka.
Ljudi se vrednuju po dušama, a ne vrednuju se po svojim stanjima."
 

Budi na oprezu…

Budi na oprezu…

Budi na oprezu da ne poniziš časnu osobu,

ili da dovedeš u nepriliku pametnu.

ili da  oplemeniš prezrenu,

ili da se šališ sa glupom.

Ili zbilja, da živiš sa nemoralnim bićem...

Doista sam kušao sve radosti života,

Ali nisam našao ništa slađe od zdravlja.

I kušao sam sva bremena života,

Ali nisam našao ništa gorče, od potrebe za ljudima.

I nosio sam oboje, i željezo i kamen,

Ali nisam našao ništa teže od duga.

Trebaš znati da život, nije ništa do dva dana,

Dan koji je u tvoju korist i dan koji je protiv tebe.

Pa ako je u tvoju korist, ne postani nadmen,

A ako je protiv tebe, budi strpljiv.

Neka dani prolaze...

دع الأيام تفعل ما تشاء *** وطب نفسا إذا حكم القضاء

Pusti dane da prolaze i donose ono što hoće,

i ostani postojan kada se suočiš s Odredbom.

ولا تجزع لحادثة الليالي *** فما لحوادث الدنيا بقاء

Ne boj se onoga što se dešava noću,

jer događaji ovoga svijeta neće potrajati.

وكن رجلا على الأهوال جلدا *** وشيمتك السماحة والوفاء

I budi čovjek, odlučan kada se susretne s nedaćama,

i neka tvoja ćud bude dobra i iskrena.

وإن كثرت عيوبك في البرايا *** وسرك أن يكون لها غطاء

A ako tvoje mane postanu prevelike u očima ljudi,

i poželiš da budu skrivene.

يغطى بالسماحة كل عيب *** وكم عيب يغطيه السخاء

Onda znaj da dobrota prekriva sve nedostatke,

a koliko je samo nedostataka skriveno dobrotom?

ولا حزن يدوم ولا سرور *** ولا بؤس عليك ولا رخاء

nijedna tuga ne traje vječno a ni sreća,

i ti nećeš biti ostavljen u siromaštvu niti bilo kakvom bogatstvu.

ولا ترج السماحة من بخيل *** فما في النار للظمآن ماء

Velikodušnost se ne očekuje od škrtog,

jer se u vatri ne nalazi voda za žednog.

ورزقك ليس ينقصه التأني *** وليس يزيد في الرزق العناء

Tvoja opskrba neće biti umanjena odugovlačenjem života,

niti može biti povećana tvojim požurivanjem.

إذا ما كنت ذا قلب قنوع *** فأنت ومالك الدنيا سواء

Ako u svom srcu posjeduješ zadovoljstvo,

onda ste ti i onaj koji posjeduje cijeli svijet jednaki.

ومن نزلت بساحته المنايا *** فلا أرض تقيه ولا سماء
A onome nad čijim se horizontom nadvila smrt,
nijedna  zemlja  ne može pružiti utočište, niti ijedno nebo.

وأرض الله واسعة ولكن *** إذا نزل القضا ضاق الفضاء
Uistinu, Allahova Zemlja je, bez sumnje, prostrana,
ali kada se Odredba spusti, svijet postane tijesan.

دع الأيام تغدر كل حين *** ولا يغني عن الموت الدواء
Neka dani budu ti koji će te iznevjeriti svo vrijeme,
jer nijedan lijek ne može biti od koristi onome koji će umrijeti.

Imam Šafija

Za usamljenost na putu lijek je u neosvrtanju...

Pošto tragalac na Pravom putu traži nešto sa čega je većina ljudi skrenula i želi kročiti stazom na kojoj je vrlo malo putnika, a duše ne vole samoću već uživaju u društvu, Uzvišeni Allah je ukazao na saputnike na ovom Putu, a to su oni:

أَنْعَمَ اللَّهُ عَلَيْهِمْ مِنَ النَّبِيِّينَ وَالصِّدِّيقِينَ وَالشُّهَدَاءِ وَالصَّالِحِينَ ۚ وَحَسُنَ أُولَٰئِكَ رَفِيقًا

«kojima je Allah milost Svoju darovao, vjerovjesnici, i pravednici, i šehidi, i dobri ljudi. A kako će oni divni drugovi biti» (En- Nisa, 69.).

Tako je On spomenuo Put, pridodavši ga onima koji njime putuju, a to su oni koje je Allah blagodario. To je zato da bi od tragaoca za Uputom i sljedbenika Puta bila otklonjena usamljenost u odnosu na ljude njegovog vremena i potomke njegove rase i da bi znao da su njegovi saputnici na ovom Putu samo oni na kojima su Allahove blagodati. Pa neka ne pridaje važnost onima koji mu se suprotstavljaju i koji su skrenuli sa Pravog puta, jer su oni manjina po vrijednosti iako su većina po broju. Neko od ispravnih prethodnika je rekao: "Slijedi Put Istine i nemoj se osjećati usamljeno zato što je na njemu malo putnika! Čuvaj se puta laži i ne budi obmanut time što je mnogo nastradalih!"


Kad god osjetiš usamljenost, pogledaj putnike koji su ispred tebe i nastoj im se pridružiti. Ne gledaj u druge, jer ti oni kod Allaha neće ništa koristiti. Kad te budu zvali dok si na svojoj stazi, ne okreći se, jer ako im se okreneš, zgrabit će te i zabaviti od putovanja.


Cilj Allahovog spominjanja drugova na Putu jest otklanjanje osjećaja samoće i podsticanje na nastavak hoda i hitanje da ih se sustigne. Ovo što je spomenuto je korist koja se može izvući iz jedne kunut dove koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem učio: “Moj Gospodaru, uputi me sa onima koje si uputio”, t.j. uvedi me u njihovu grupu i učini da jedni drugima budemo saputnici.

Ibnul Kajjim

Tajna...

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Čuvajte svoje stvari skrivanjem svojih tajni jer doista, svaka blagodat ima nekoga ko će joj zavidjeti”. (Taberani)

Amr ibn As je rekao: ”Čudim se čovjeku koji bježi od Kadera (odredbe) kada će ga svakako zadesiti, i čovjeku koji vidi trun u oku svoga brata, a ne vidi brvno u svome. Čudim se i onome koji otklanja zavist i zlobu od drugih a ostavlja ih kod sebe. Nikad nisam zažalio za nečim a zatim korio sebe zbog tog žaljenja i nikad nisam podjelio moje tajne s nekim a zatim ga kritikovao zbog toga što ih je otkrio - kako ga mogu kritikovati kad je to postalo preteško za njega da sakrije?”

Al-Basami je izrecitovao,

تبيح بسرك ضيقا به *** وتبغي لسرك من يكتم

Otkrivaš svoju tajnu kada postane prevelika,
pa poželiš da je podjeliš s nekim ko će je čuvati.

وكتمانك السر ممن تخاف *** ومن لا تخافنه أحزم

Sakriti svoju tajnu od onoga od koga strahuješ,
kao i od onoga od koga ne strahuješ, bolje je rješenje.

إذا ذاع سرك من مخبر *** فأنت وإن لمته ألوم

Ako tvoja tajna procuri od onoga kome si je otkrio,
pa, i ako ga koriš, ti si preči korenja.


Ebu Hatim: “Ko god zaštiti sebe čuvajući svoje tajne bit će u mogućnosti da o njima podrobno razmišlja. Postići će ono što želi a bit će siguran od korenja i povrijeđivanja. A ako i ne bude uspješan, njegov postupak će mu omogućiti da svoju tajnu stavi u posudu gdje će je moći sakriti od svakoga. Ako ga njegove stvari stjesne i nadvladaju, otkrit će ih svom savjetniku, jer su tajne povjerenje (emanet) a njihovo otkrivanje izdaja. Srce je samo posuda ali i od posuda ima onih koje se stjesnu kada se nešto u njih stavi, a od njih ima i onih koje su dovoljno široke da drže sve što se u njih stavi”.

Abdul-’Aziz Sulejman je rekao,

إذا ضاق صدر المرء عن بعض سره *** فألقاه في صدري فصدري أضيق
Kada se grudi čovjeka stegnu, zbog nekih njegovih tajni,
i on ih prebaci na mene, moje grudi se još više stegnu.

ومن لامني في أن أضيع سره *** وضيعه قبلي فذو السر أخرق
I ko god me kori zbog otkrivanja njegove tajne,
pa on je budala, jer je on otkrio prije mene!

Hammad ibn Ishak prenosi od al-Medenija da je rekao: „Najstrpljiviji od ljudi je onaj koji ne otkriva svoju tajnu svom prijatelju iz straha da bi se nešto među njima moglo desiti pa da se on okrene šireći je”.

Ibn Ishak al-Wasiti je rekao,

إذا المرء لم يحفظ سريرة نفسه *** وكان لسرالأخ غير كتوم
Ako čovjek ne čuva svoje unutarnje tajne,
i ne sačuva tajne svoga brata,

فبعدا له من ذي أخ ومودة *** وليس على ود له بمقيم
nezamislivo je da će ikada imati vjernog brata,
a ljubav prema njemu je nešto što nikad neće potrajati.

Al-Muntasir ibn Bilal al-Ansari je rekao,

سأكتمه سري وأكتم سره *** ولايغرني أني عليه كريم
Zasigurno ću se pobrinuti da on čuva moju tajnu a ja ću čuvati njegovu,
Neću se zavarati time što sam plemenit čovjek.

حليم فيفشي أو جهول يذيعه *** وما الناس إلا جاهل وحليم
ili što je on možda od popustljivih, blagih, onih koji su stvoreni da je rašire,
Ili od neznalica pa da je pronevjeri.
A ljudi nisu ništa drugo do neznalice i popustljivci blagi...

Ibn al-Arabi je rekao: „Rečeno je da je mudar onaj koji je na oprezu čak i od svog prijatelja.“

Ebu Hatim: “Stalno otkrivanje tajni ljudima vodi do nesposobnosti i povreda. Ako čovjek sakrije nešto od svojih rivala, to ne iziskuje od njega da mora reći svojim prijateljima, a ono što se prenosi od mudraca, što su oni iskusili i naučili, je dovoljno kao pouka. Kome god bude povjereno nešto (tajna), neka je sakrije i ne razotkriva ili širi, jer se tajne zovu tajnama zbog toga što se ne šire.”

Al-E’ameš je rekao (čudeći se), “ Grudi jednog od njih (ljudi) budu stegnute njegovom tajnom pa je on otkrije nekome i kaže mu, ‘Sakrij je za mene’.”

Al-Husejn ibn ‘Abdullah:

لا يكتم السر إلا من له شرف *** والسر عند كرام الناس كتوم
Niko ne može sačuvati tajnu osim plemeniti,
jer su tajne uvijek skrivane kod časnih ljudi.

السر عندي في البيت له غلق *** ضلت مفاتيحه والباب مختوم
A moje tajne se čuvaju u kući, zaključane,
čiji su ključevi izgubljeni i čija su vrata zauvijek zapečaćena.

Ebu Hatim je rekao: ‘Uspjeh je u odlučnosti. Odlučnost je posjedovanja jakog i ispravnog mišljenja a takvo mišljenje se može samo postići utvrđivanjem sopstvenih tajni. Ko god skriva svoje tajne, čestitost će biti u njegovoj ruci, a ko god otkriva svoje tajne ljudima, postat će ponižen kod njih i oni će ih otkriiti i proširiti. Oanj ko ne zna čuvati tajnu, ubrzo će se kajati a ko god upadne u kajanje postat će manjkavog rasuđivanja a ko ostane u takvom stanju vratit će se u neznanje.”

Stoga: ppsstttt.. :) 

Opis Džehennemskih katova

Kaže Uzvišeni Allah:

إِنَّ الْمُنَافِقِينَ فِي الدَّرْكِ الْأَسْفَلِ مِنَ النَّارِ وَلَنْ تَجِدَ لَهُمْ نَصِيرًا

“Licemjeri će na samom dnu Džehennema biti i ti im nećeš zaštitnika naći“ (An-Nisa, 145.)

U Džennetu postoje stepeni a najveći stepen Dženneta je El-Firdeus, dok je Džehennem velika provalija, na čijem dnu će biti licemjeri.

Uzvišeni Allah je rekao:

وَلِكُلٍّ دَرَجَاتٌ مِمَّا عَمِلُوا

“Svima će pripasti stepeni shodno tome kako su postupali" (Al-An’am, 132.)

U drugom ajetu Uzvišeni Allah kaže:

أَفَمَنِ اتَّبَعَ رِضْوَانَ اللَّهِ كَمَنْ بَاءَ بِسَخَطٍ مِنَ اللَّهِ وَمَأْوَاهُ جَهَنَّمُ ۚ وَبِئْسَ الْمَصِيرُ هُمْ دَرَجَاتٌ عِنْدَ اللَّهِ ۗ وَاللَّهُ بَصِيرٌ بِمَا يَعْمَلُونَ

“Zar se onaj koji je Allahovu naklonost zaslužio može porediti s onim koji je Allahovu srdžbu navukao i čije će prebivalište biti Džehennem? - A užasno je to boravište! Oni su u Allaha-po stepenima. A Allah dobro vidi ono što oni rade“ (Ali ‘Imran, 162-163.)

Tumačeći ove ajete Abdurrahman b. Zejd b. Eslem kaže: "Stepeni u Džennetu vode ka gore a stepeni u Džehennemu vode ka dnu.”


Prenosi Ibn Ebi Ed-Dunja svojim lancem prenosilaca da je Ikrime tumačeći kur’anski ajet ‘On će (Džehennem) sedam kapija imati’ (Al-Higr, 44.) rekao: "Džehennem ima sedam nivoa (katova).”

Katade je za kur’anski ajet ‘On će (Džehennem) sedam kapija imati i kroz svaku će određen broj njih proći’ (Al-Higr, 44.) rekao: "Tako mi Allaha, svaka skupina će ući na kapiju i nastaniti svoje prebivalište shodno grijesima.”

Od Jezida b. Ebi Malika El-Hemedanija se pripovijeda daje rekao: "Džehennem ima sedam slojeva vatre, svaki sloj gleda u onaj ispod sebe i strahuje da ga ne proguta.”

Ibn Džurejdž je za kur’anski ajet ‘On će (Džehenem) sedam kapija imati’ (Al- Higr, 44.) rekao: ‘Prvi sloj je جَهَنَّمَ - Džehennem (vatra), drugi je لَظَىٰ - Leza (Buktinje), treći je الْحُطَمَةُ - Hutameh (razbuktana vatra), četvrti je السَّعِيرِ - Es-Seir (bijesna vatra), peti je سَقَر - Sekar (paklena vatra), šesti je الْجَحِيمَ - Džehim (duboka vatra) i sedmi je هَاوِيَةٌ - El-Havijeh (vatreni ponor) u kojem se kažnjava Ebu Džehl.’

Prenosi Selam El-Medaini - slab prenosilac - od Hasana El-basrija od Ebu Sinana od Ed-Dahaka i kaže: ‘Džehennem ima sedam katova naslaganih jedan ispod drugog, na prvom katu će se kažnjavati veliki griješnici koji će iz njega izaći kada se očiste od grijeha, drugi kat je za Židove, treći za kršćane, četvrti za Sabejce, peti za vatropoklonike, šesti za mušrike i sedmi za licemjere o kojima Allah kaže: “Licemjeri će na samom dnu Džehennema biti i ti im nećeš zaštitnika naći” (An-Nisa, 145.)

Prenosi Hajseme b. Abdurrahman i El-Ala’u b. El-Musejib od njegovog oca i kažu: ‘Abdullah b. Mes’ud je upitao prisutne: "Ko će od stanovnika vatre imati najžešću kaznu?” Prisutni odgovoriše: "Židovi, zatim kršćani, a zatim vatropoklonici.” "Nije tako” reče Ibn Mes’ud, najžešća patnja čeka munafike koji će biti na samom dnu Džehennema, na njima će biti naslage vatre iz koje neće moći izaći’

Prenosi Asim od Ebu Saliha da je Ebu Hurejre radijallahu anhu, komentarišući kur’anski ajet ‘Licemjeri će na samom dnu Džehennema biti’ rekao: ‘Džehennemsko dno je prebivalište okruženo vatrom sa svih strana i iz njega nema izlaza. Kaže Allah:

لَهُمْ مِنْ فَوْقِهِمْ ظُلَلٌ مِنَ النَّارِ وَمِنْ تَحْتِهِمْ ظُلَلٌ
“Nad njima će biti naslage vatre, a i ispod njih naslage" (Az-Zumar, 16.)

Pripovijeda Ibnu-l-Mubarek od Jahje b. Ejuba od Ubejdullaha b. Zahra od Ebu Jesara da je rekao: "Svaki kat Džehennerna sadrži sedamdeset ćoškova, i svaki ćošak ima svoju posebnu patnju.”

Prenosi Ibn Ebi Hatim od K’aba radijallahu anhu, da je rekao: "El-Akabe koje Allah spominje u Kur’anu (Al-Balad, 11.) je provalija od sedamdeset katova vatre.”

Rekao je Damrete: ‘Čuo sam Ebu Redža’a da kaže: "Do nas je došlo da je El- Akabe koje Allah spominje u Kur’anu provalija u Džehennemu kroz koju se propada sedam hiljada godina.”

Prenosi Atije daje Abdullah b. Omer radijallahu anhu, rekao: "El-Akabe koje Allah spominje u Kur’anu je brdo u Džehennemu, pa zar da ga ne izbjegnem time što ću osloboditi roba.”

Mukatil b. Hajan je rekao: "El-Akabe koje Allah spominje u Kur’anu je brdo u Džehennemu”, neko upita: "Kako ga izbjeći?” "Oslobađanjem roba” odgovori Mukatil.

Rekao je Abdullah ibn Omer radijallahu anhu,: ‘Vidio sam u snu dva meleka koji su u rukama držali željezne kuke, zatim je došao i treći melek sa željeznom kukom u ruci pa su mi rekli: "Ne strahuj, zaista si ti dobar čovjek, samo da povećaš noćni namaz.” "Zatim su me poveli sve dok nismo stigli na ivicu Džehennema, kad ono Džehen-nem udubina poput bunara sagrađenog u obliku prstenova. Između svakog prstena nalazi se melek sa željeznom kukom u ruci, u njegovim dubinama još vidjeh i ljude obješene za lance glavama okrenuti prema dole, među kojima jasno prepoznah neke kurejšije, zatim su me usmejrili u desno. San sam ispričao Hafsi radijallahu anha, koja ga ispriča Allahovom Poslaniku, alejhi selam koji tada reče: "Zaista je Abdullah dobar čovjek.” (Muttefekun alejhi)

Ibn Redžeb - Strah od vatre

Knjiga mog Gospodara...

Tu knjigu je On objavio da bismo je čitali razmišljajući, da bismo se usrećili podsjećajući se, da je tumačimo najboljim značenjima i da prema njoj postupamo i trudimo se tako da njene naredbe provedemo, a zabrane ostavimo, te da beremo njene korisne plodove znanja koje vodi Uzvišenom Allahu, mirišući mudrosti njenih livada i bašči.

To je Knjiga koja Njemu upućuje onoga ko želi da Ga upozna, put koji sljedbenike vodi do Njega, jasno svjetlo koje razgoni tmine, podarena milost u kojoj je sreća svih stvorenja i uže koje je veza između Njega i Njegovih robova kad sva užad popucaju, Njegova najveća kapija kroz koju se ulazi Njemu, koja se ne zatvara kad se sve druge kapije pozatvaraju.

Ona je pravi put na kojem nema greške, i opomena mudra, čista od hirova, i plemenita opskrba, koje se učeni ne mogu zasititi. Njena čuda su beskrajna, plodonosni oblaci nepresušni, ajeti stalni, a putokazi smjerni.

Što god se s više intuicije promišlja i o njoj razmišlja, ona povećava Uputu i obrazovanost. Kad provri njen izvor, poteku rijeke mudrosti. Ona je svjetlo obnevidjelim intuicijom, lijek bolesnim i iskvarenim prsima. Ona je živost srcu i užitak duši. Ona je džennet srca i vodič duša u domovinu veselja i radosti.

Ona je glasnik koji jutrom i noću poziva: «Dostojnici spasa, spasite se!», ona je glasnik imana na početku Pravog puta, koji doziva:

يَا قَوْمَنَا أَجِيبُوا دَاعِيَ اللَّهِ وَآمِنُوا بِهِ يَغْفِرْ لَكُمْ مِنْ ذُنُوبِكُمْ وَيُجِرْكُمْ مِنْ عَذَابٍ أَلِيمٍ

«Narode naš, odazovite se Allahovom glasniku i vjerujte u Allaha, On će vam neke grijehe vaše oprostiti i vas od patnje neizdržljive zaštititi», (El-Ahkaf, 31.)


Čovjekova potpunost se postiže korisnim znanjem i dobrim djelom, a oni su Uputa i vjera Istine, kojima i druge upotpunjuje, kao što kaže Uzvišeni:

وَالْعَصْرِ إِنَّ الْإِنْسَانَ لَفِي خُسْرٍ إِلَّا الَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ وَتَوَاصَوْا بِالْحَقِّ وَتَوَاصَوْا بِالصَّبْرِ
«Tako Mi vremena, čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje», (El-‘Asr, 1 -3 ).

Uzvišeni se zakleo da je svako na gubitku osim onih koji upotpune svoju ilumsku snagu imanom, a praktičnu snagu dobrim djelom, i koji druge upotpunjuju preporučujući im istinu i strpljivost i ustrajnost na njoj. Istina je iman i djelo, a to dvoje se upotpunjuje jedino ustrajnošću na njima i preporučujući ih drugima.

Čovjek bi sve svoje vrijeme, sve sahate svoga života, čak i udisaje i izdisaje, trebao provesti u onome čime bi postigao visoke ciljeve i da bi se tako sačuvao očite propasti.

A to se jedino može postići prihvatanjem, razmišljanjem i razumijevanjem Kur'ana, otvaranjem njegovih riznica i otkopavanjem njegovoga blaga i usrdnom predanošću njemu. A Kur'an je garancija sreće robova na dunjaluku i na Ahiretu i on ih vodi Ispravnom putu...

Ibn Qayyim

Pronicljivost srca (firaset)

Srčani vid pomoći će da u srcu isklija firaset (pronicljivost). Firaset je svjetlo koje Allah ubaci u srce, pomoću čega pronicljivi jasno razdvaja Istinu od neistine, iskrenog od neiskrenog. Uzvišeni Allah kaže:

إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَآيَاتٍ لِلْمُتَوَسِّمِينَ
“To su, zaista, pouke za mutevessimine - one koji posmatraju.” (El-Hidžr, 75.)

Mudžahid za ovaj ajet kaže da su to oni koji imaju firaset (pronicljivost srca).

Tirmizi bilježi hadis koji prenosi Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, u kome je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Čuvajte se firaseta (pronicljivosti vjernika), jer on zaista gleda Allahovim nurom (svjetlom)." A zatim je proučio: إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَآيَاتٍ لِلْمُتَوَسِّمِينَ - “To su zaista pouke mutevessiminime - onima koji su pronicljivi”. (Tirmizi, 3127)

Tevessum je izvedeno od sima, a to je alamet, znak. Stoga se vlasnik firaseta naziva i mutevessiminom, jer on onim što vidi dokazuje ono što se ne vidi. Sve što vidi, učvršćuje mu iman. Zato Allah u ovom ajetu ističe da će od ajeta, pouka, ova grupa imati koristi. Stoga, onim što očima vide od Allahovih znakova argumentiraju istinitost onoga sa čime su došli poslanici kad je riječ o naredbi i zabrani, nagradi i kazni. Allah je tako nadahnuo i Adema, alejhi selam, i to kad ga je poučio imenima svih stvari. Podario mu je sluh, vid, srce i ostalo čime je spoznao svojstva, odlike i suštinu svih stvari, da bi, onda, ispravno ih koristeći, pokazao zahvalnost prema Allahu. Da sve stvari postavi na odgovarajuće im mjesto, tamo gdje te stvari po Allahovoj prirodi i pripadaju. Allah je to stvorio radi Adema i potčinio njemu.


A Ademova djeca su njegovi potomci i njegovi namjesnici. Zato je svako srce sposobno da tako s firasetom posmatra, i to je u njemu snažno prisutno. Njime se uspostavlja argument, izvlači pouka (ibret) i ispravno argumentira. Allah je slao poslanike upravo da podsjete ljude nurom Objave imana, da ih opomenu i da im tu srčanu spremnost upotpune svjetlošću Objave i imana, kao dodatak svjetlu, pronicljivosti i spremnosti. I, to je svjetlo iznad svjetlosti. Tako jača srčani vid (besiret), a svjetlost se uvećava, plamti u srcu i ostaje zbog svog povećavanja i neprekidnosti. Neprestano se širi, tako da se može vidjeti čak na licu, organima, govoru i djelima.

A, opet, onaj koji ne prihvati Allahovu uputu i prema njoj se ne upravi, njegovo srce će opasati omotač i obavit će ga koprene. Tako će njihova srca zatamniti, postati slijepa, neće imati besireta (srčanog vida), zastrta brojnim zastorima, neće vidjeti suštinu imana. Tada se istina vidi kao neistina, a neistina kao istina, uputa kao zabluda, zabluda kao uputa. Uzvišeni kaže:

كَلَّا ۖ بَلْ ۜ رَانَ عَلَىٰ قُلُوبِهِمْ مَا كَانُوا يَكْسِبُونَ 
“A nije tako! Ono što su radili je prekrilo (رَانَ - rane) srca njihova”. (El-Mutaffifin, 14)

A rejn ili ran, spomenut u ajetu, to je gusti prekrivač koji sprječava da srce ugleda Istinu i da joj s povinuje.

Prema jačini besireta (srčanoga vida), biva i firaset. Firaset onih koji su iskreni, onih koji su spoznali Allaha i Njegovu zapovijed (‘arifun), povezan je sa Allahom. Pošto je njihov himmet (ambicija) vezan za ljubav prema Allahu, dželle šanuhu, za spoznaju i robovanje Njemu, za pozivanje ljudi Njemu sa jasnim dokazom, njihov firaset vezan je za svjetlo Objave svjetlom njihovog imana. Time razlikuju ono što Allah voli od onoga što Allah prezire, bilo da se radi stvarima, govoru ili djelu. Jasno razaznaju dobrog od lošeg, onog koji slijedi istinu od onoga koji slijedi neistinu, iskrenog od lažova.

Tim firasetom oni znaju koliko su se oni koji Allahu duhovno putuju spremili za to. Tako ljude zadužuju onoliko koliko su spremni znanjem, željom i djelom.

Firaset tih ljudi uvijek skida velove s poslaničkog puta i njime upoznaju druge, izdvajajući ga od ostalih puteva. Firasetom se otkrivaju mahane nefsa (ega) i sve manjkavosti koje su u vezi sa djelima koje sprječavaju mogućnost slijeđenja puta Allahovih poslanika. To je najčasniji besiret i firaset, i najkorisniji Allahovome robu i na dunjaluku i na Ahiretu.

Medaridžu-salikin – Ibnul Kajjim

Tirmizijina zbirka hadisa 7

Najznačajnije djelo koje je Tirmizija ostavio iza sebe jeste, bez ikakve sumnje, njegov Džami'-Sunen. To je njegova poznata zbirka hadisa koja je uvrštena među šest najpouzdanijih hadiskih zbirki, poznatih pod zajedničkim nazivom "El-Kutubu-s-sitte".Neki je po važnosti u hadiskoj nauci stavljaju na treće mjesto, odmah iza Buharijina i Muslimova Sahiha.

Tirmizijina zbirka hadisa je , bez sumnje, jedna od najljepših, a istodobno i najkorinijih hadiskih zbirki. Autor je nastojao da u njoj uglavnom zabilježi kratke i jezgrovite hadise u kojima su sadržani oni propisi i pitanja sa kojima se čovjek kroz život svakodnevno susreće. Tirmizija ih je na jedan dosta zanimljiv i koristan način razvrstao po poglavljima. Ibn Esir u djelu Džamiu-l-Usul kaže: "Tirmizijin Sahih (tj. Džami-Sunen) jest najljepša i najkorisnija hadiska zbirka. Ustrojena je na izuzetno lijep način i ima najmanje ponovljenih hadisa."

Download link: Download

(desni klik "save target as..." ili “save link as...”)

Alternativni link: Download

ili posjeti

is where my documents live!

’I nemojte se uobraziti!’

Humran, Osmanov, radijallahu anhu, štićenik, pripovijedao je:”Donio sam Osmanu b. Affanu vodu za abdest kad je sjedio na jednom mjestu, pa je pažljivo uzeo abdest i rekao: ’Gledao sam dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pažljivo uzeo abdest na ovom mjestu, pa je potom rekao: ’Ko uzme abdest kako sam ga ja sad uzeo i ode u džamiju pa klanja dva rekata, a potom sjedne, bit će mu oprošteni svi raniji grijesi. ’ Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, još je rekao: ’I nemojte se uobraziti!” El-Buhari (5953)

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kazuje da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: ”Nijednog čovjeka neće spasiti njegova djela!” Prisutni upitaše: ”Zar ni tebe, Allahov Poslaniče?!”, na šta Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ”Čak ni mene; bit ću spašen samo ako me Allah uzme u okrilje Svoje milosti. Zato težite istini i budite umjereni; pomozite se jutrom i krajem dana; i jednim dijelom noći; budite umjereni, budite umjereni, i uspjet ćete. El-Buhari (6463), i ovo je njegova verzija, i Muslim (2816).

Enes, radijallahu anhu, priča: ”Rekli su mi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće a ja ga nisam lično čuo: ’Među vama će biti ljudi koji će marljivo ibadetiti, toliko da će im se svijet diviti, a i sami će se sebi diviti: izlazit će iz vjere kao što strijela izlazi iz luka. ’ Ahmed (12972) i Ebu Ja‘la (4066).


Ovaj isti ashab prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Kad ne biste griješili, bojao bih se za vas većeg zla: samodopadljivosti”. El-Bezzar, u djelu Kešfu-l-estar (3633), El-Ukajli (171) i El-Bejheki, u djelu šuabu-l-iman, 5/453.

Aiša, radijallahu anha, govorila je: ”Upitala sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s ajetom: ,...i oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, a čija su srca puna straha...’, rekavši: ’Jesu li to oni koji piju alkohol i kradu?’ Na to mi je odgovorio: ’Nisu, ٠ kćerko Siddikova, to su oni koji poste, klanjaju i udjeljuju milostinju, ali strahuju da to od njih neće biti primljeno; to su oni koji hitaju da čine dobra djela. ” Et-Tirmizi (3175).

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ”Neka je žena ušla u Vatru zbog mačke koju je svezala, pa niti ju je hranila, a niti ju je pustila da se sama hrani loveći, sve dok nije uginula od gladi. ” Ez-Zuhri je govorio da hadis znači: ”To je zato da se ljudi ne oslanjaju na svoja djela, a ni da padaju u očaj.” Muslim (2619)

Ovaj isti ashab prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: ”Dok je neki čovjek, začešljane duge kose do ramena, hodao u ogrtaču diveći se sebi, Allah ga je utjerao u zemlju, i on će kroz nju propadati sve do Sudnjeg dana. ” El-Buhari (5789) i Muslim (49,50 i 2088)

Navedeni hadisi govore o pokuđenosti samodopadljivosti zbog učinjenog ibadeta, poticaju na čuvanje dobrog djela i da nikoga u džennet ne mogu uvesti njegova djela...

Strah od vatre i spoznaja stanja kuće propasti - Ibn Redžeb el-Hanbeli

Naslov: Strah od vatre i spoznaja stanja kuće propasti - التخويف من النار والتعريف بحال دار البوار
Autor: Ibn Redžeb el-Hanbeli - ابن رجب الحنبلي

Molio sam Allaha da mi pomogne u pisanju knjige u kojoj ću sakupiti predaje koje govore o opisu i osobinama Džehennema, kao i predaje koje govore o onome što je On u njemu pripremio od kazni, poniženja i propasti za Njegove neprijatelje, kako bi bila opomena iskvarenim i nemarnim dušama, i podsticaj da požure ka sreći i čestitosti. To je zato što je u ovom vremenu mnogim dušama ovladao nemar i nada u dug život, te se zbog toga prepuštaju strastima i uživanjima, a pored toga očekuju kod Allaha uspjeh! A srca se neće očistiti od strasti osim sa jednom od dvije stvari: strahom, kojeg prati nemir i zabrinutost ili iskrenom nadom i žudnjom.'

Knjigu sam naslovio; 'Strah od vatre i spoznaja stanja kuće propasti' i podijelio sam je u trideset dijelova.

Molimo Allaha Milostivog da nas sačuva i udalji od džehennemske Vatre.

Download link: Download
(desni klik "save target as..." ili “save link as...”)
Alternativni link: Download
ili posjeti

is where my documents live!

Razumjevanje sedžde iz sure Neml

Kaže Uzvišeni:

أَلَّا يَسْجُدُوا لِلَّهِ الَّذِي يُخْرِجُ الْخَبْءَ فِي السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضِ وَيَعْلَمُ مَا تُخْفُونَ وَمَا تُعْلِنُونَ اللَّهُ لَا إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ رَبُّ الْعَرْشِ الْعَظِيمِ

pa ne čine sedždu Allahu, koji izvodi ono što je skriveno na nebesima i u Zemlji i koji zna ono što krijete i ono što na javu iznosite. (Neml, 25,26)

Postoje dva načina učenja dijela u kom se kaže أَلَّا يَسْجُدُوا . Oba rivajeta su autentična i komplementarna jedan s drugim. Neki učači ga uče أَلَّا sa tešdidom, dok ga drugi uče أَلَا bez tešdida. Kako to utiče na značenje samog ajeta?

Kada se uči أَلَا bez tešdida, ajet povlači značenje ألا يا هؤلاء اسجدوا t.j. “O ljudi! Činite sedždu!” – Ono što se gramatički ovdje desilo jeste da je “هؤلاء“ zamjenica (ضمير) ostala skrivena zbog dostatnosti harfa al-nida koji se koristi za dozivanje odn. “يَا” (“O”). Dokaz ovome je stara arapska izreka kada kažu riječi poput “ألا يا ارحمنا” (Smiluj nam se!), ili poeme al-Akhtala; ألا يا اسلمي يا هندُ هندَ بني بدر (“O Hind, budi sigurna”), a glagol koji dolazi nakon njega je مجزوم - u imperativu, zapovjednoj formi. Tako da kada se ajet uči na ovaj način, bez tešdida na lamu, to biva u stvari naredba koja glasi, „O ljudi, činite sedždu Allahu , koji izvodi ono što je skriveno na nebesima i u Zemlji i koji zna ono što krijete i ono što na javu iznosite.” To je razlog zbog kojeg ovdje činimo sedždu - radi izvršenja Allahove, azze we džell, naredbe.


Šta kada se ajet uči na uobičajan način, prema kiraetu Hafs an Asim?

Kada se ألّا uči sa tešdidom, nosi značenje لئلا na arapskom, što se može prevesti kao: “Tako da ne čine” ili “Pa ne čine” (t.j. kombinacija لِ + أن + لاا). Kada se uzme zajedno sa prethodnim ajetom značenje postaje jasno:

وَزَيَّنَ لَهُمُ الشَّيْطَانُ أَعْمَالَهُمْ فَصَدَّهُمْ عَنِ السَّبِيلِ فَهُمْ لَا يَهْتَدُونَ أَلَّا يَسْجُدُوا لِلَّهِ الَّذِي يُخْرِجُ الْخَبْءَ فِي السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضِ وَيَعْلَمُ مَا تُخْفُونَ وَمَا تُعْلِنُونَ

šejtan im je prikazao lijepim postupke njihove i od Pravoga puta ih odvratio, te oni ne umiju naći Pravi put, pa ne čine sedždu Allahu, koji izvodi ono što je skriveno na nebesima i u Zemlji i koji zna ono što krijete i ono što na javu iznosite.

Ovdje činimo sedždu iz vjerovanja i pokornosti Allahu i potpunom suprotstavljanju i nepokornosti šejtanu. Ovo je u stvari Sunnet na koji mi vršimo interakciju sa Kur’anom odn. odgovaramo na značenja ajeta koje učimo, kao što se spominje u predajama da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio za Džennet kada bi došao do ajeta u kojem se spominje Džennet, tražio zaštitu od vatre kada bi naišao na ajet koji o njoj govori, veličao bi Allaha kada bi naišao na ajet u kojem se spominje veličanje itd.

Ovdje je šejtanova obmana spriječila Belkisu, kraljicu Sabe, i njen narod da čine sedždu. Kao odgovor na to, mi činimo sedždu kako bi prkosili šejtanu i njegovoj obmani.

Drugo mjesto gdje imamo sličnu situaciju je u suri Furkan:

۩ وَإِذَا قِيلَ لَهُمُ اسْجُدُوا لِلرَّحْمَٰنِ قَالُوا وَمَا الرَّحْمَٰنُ أَنَسْجُدُ لِمَا تَأْمُرُنَا وَزَادَهُمْ نُفُورًا
A kad im se rekne: "Padajte na sedždu  Milostivom!" – oni pitaju: "A ko je Milostivi? Zar da padamo na sedždu samo zato što nam ti naređuješ?" I još se više otuđuju. (Al-Furkan, 60)

Ovo je isto tako ajet sedžde i činimo je iz pokornosti i priznanja Allaha azze we džell, i u potpunom suprotstavljanju Mekkanskim mušricima koji su odbili da priznaju tewhid Allaha Uzvišenog. Dakle ovo je način na koji odgovaramo na ovaj Kur’anski pasus, odazivamo se Allahu i suprotstavljamo se mušricima koji su izgovorili te riječi.

Ne znam za vas al meni je ovo mnogo pomoglo u razumjevanju sedžde iz sure Neml :)
 

Imam Šafija i starac

Rebi’ ibn Sulejman, prijatelj imama Šafije, pripovjeda:

Jednog dana smo bili sa Šafijom kada nam dođe neki starac. Na sebi je imao odjeću od vune a u ruci mu je bio štap. Šafija ustade, popravi svoju odjeću i pozdravi ga. On sjede i Šafija poče gledati u njega sa divljenjem. Starac reče:

Starac: Mogu li pitati?
Šafija: Pitaj.

Starac: Šta je hudždže (dokaz) u Allahovoj vjeri?
Šafija: Allahova Knjiga.

Starac: Šta još?
Šafija: Sunnet Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Starac: Šta još?
Šafija: Konsenzus (idžma) ummeta.

Starac: Šta ti je dokaz za konsenzus ummeta?

Šafija se zamisli za trenutak kada starac reče:

Starac: Ostaviću te tri dana. Ako dođeš sa dokazom iz Allahove knjige, onda je dobro, a ako ne, pokaj se Allahu Uzvišenom.



Lice imama Šafije promjeni boju, ustade i ode. Nije izlazio sve do trećeg dana, kada se pojavi između podneva i ikindije. Njegovo lice, ruke i noge su bile otečene i bio je bolestan. Sjede, ali ne prođe mnogo vremena kada opet dođe onaj starac. Pozdravi ga, sjede i reče:

Starac: Imaš li ono što sam tražio?
Šafija: Da.

أعوذ بالله من الشيطان الرجيم
Utječem se Allahu od prokletog šejtana.

Uzvišeni Allah kaže:

وَمَنْ يُشَاقِقِ الرَّسُولَ مِنْ بَعْدِ مَا تَبَيَّنَ لَهُ الْهُدَىٰ وَيَتَّبِعْ غَيْرَ سَبِيلِ الْمُؤْمِنِينَ نُوَلِّهِ مَا تَوَلَّىٰ وَنُصْلِهِ جَهَنَّمَ ۖ وَسَاءَتْ مَصِيرًا
Onoga ko se suprotstavi Poslaniku, a poznat mu je Pravi put, i koji pođe putem koji nije put vjernīkā, pustićemo da čini šta hoće, i bacićemo ga u Džehennem – a užasno je on boravište! (An-Nisa', 115)

...A On (Allah azze we džell) ga neće baciti u džehennem zbog suprotstavljanja vjernicima u nečemu a da to nije nešto što je obavezno".

Starac: Istinu si rekao.

Zatim ustade i ode.

Šafija potom reče onima koji su bili okupljeni oko njega: “U tri dana sam triput proučio Kur'an, sve dok nisam došao na ovaj ajet“.

(Sijar E’lam al-Nubala)

Dešava se da Kur'an ponekad otkriva svoje dragulje i odgovore u različitim vremenima i situacijama. Čak i ako smo neki ajet pročitali mnogo puta prije, odjednom ćemo ga drugačije shvatiti u nekom drugom vremenu.

Kao što kažu, ‘لا تنقضي عجائبه ‘ - njegova čuda nikad ne prestaju.

Molim Allaha da nam podari ispravno razumjevanje Njegove Knjige.

Savjet Omera ibn Hattaba, radijallahu anhu

Prenosi Se’id ibn al-Musejjib od al-Hattaba da je rekao:

Nema ničeg umjesnijeg od toga, da kada neko biva nepokoran Allahu u ophođenju s tobom, ti ne učiniš ništa, osim da budeš pokoran Allahu u ophođenju s njim. Sve stvari koje dođu do tebe od tvoga brata protumači na najljepši način, sve dok do tebe ne dođe nešto jasno koje ga nadvlada. Ne misli loše o izjavi koja dođe od drugog muslimana sve dok joj možeš naći lijepo tumačenje. Ko god sebe izloži sumnji, neka ne krivi one koji o njemu misle loše, a ko god krije svoje tajne, snaga izbora će biti u njegovim rukama.

Čvrsto se drži iskrenih prijatelja, budi blizak s njima, jer su oni slast u blagostanju a pomoć u teškim vremenima. Drži se istine čak i ako te ona ubije, i ne upuštaj se u stvari koje te se ne tiču! Ne pitaj o stvarima koje se nisu desile, jer je uistinu ono što se već dešava dovoljno da te preokupira od toga. Ne traži pomoć, niti prepuštaj svoje stvari onome ko ne želi da uspiješ i ne druži se sa griješnikom, da ne bi naučio iz njegovih grijeha i zla. Kloni se svojih neprijatelja i budi oprezan čak i od tvog prijatelja, osim od iskrenog i povjerljivog prijatelja, a niko nije povjerljiv osim onaj koji se boji Allaha.

Budi skroman na mezarima, ponizi se u pokornosti i budi nepokolebljiv prema nepokornosti. Kada se radi o tvojim pitanjima, traži savjet samo od onoga koji se istinski boji Allaha, jer doista  Uzvišeni Allah kaže:

إِنَّمَا يَخْشَى اللَّـهَ مِنْ عِبَادِهِ الْعُلَمَاءُ

"A Allaha se boje od Njegovih robova učeni." (Sura Fatir 28.)

(Rawdat al-'Uqala')

Budi skroman

Al-Kirizi (pjesnik) je jednom rekao:

I ne hodi zemljom osim sa skromnošću,

Jer, koliko je ljudi pod njom koji su uzvišeniji od tebe!

Ako si u sjaju, dobroti i snazi,

Pa, koliko je ljudi umrlo koji su bili jači od tebe.

Omer ibnul Hattab, radijallahu anhu je rekao: „Ko bude skroman radi Allaha, Allah će ga uzdignuti i reći mu: „Uzdigni se, Allah te uzdigao!“, jer on sebe vidi beznačajnim dok je u očima ljudi velik. A ako je rob ohol i nepravedan, Allah ga odbaci govoreći: „Budi ponižen, Allah te ponizio!“, jer on sebe vidi velikim dok je u očima ljudi beznačajan".

Ebu Hatim (Ibn Hibban) je rekao:
"Najkreposniji čovjek je onaj koji je skroman uprkos tome što je na visokom položaju, koji je zahid (asketa) iako ima mogućnosti i koji oprašta iako posjeduje moć. Čovjek neće odbaciti skromnost a da se neće naći pred vratima oholosti, i čovjek se nikada neće uzoholiti nad drugima a da nije od onih koji su postali zadivljeni sami sobom. Nisam nikoga vidio da se oholo ponio prema drugima a da ga Allah nije kaznio, prepuštajući ga ponižavanju onima koji su iznad njega".


Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: „Sadaka zasigurno neće umanjiti imetak! I Allah neće robu koji prašta povećati osim ponos, a onome koji bude blag i skroman radi Allaha, Allah će ga uzdignuti." (Muslim)

Molim Allaha da nam svima podari skromnost koja će nam samo povećati stepen, i da nam podari uputu da ispravno i lijepo reagujemo kada se drugi prema nama ponesu oholo. Amin.

0 raspravljanju...

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najavio: ”Moj će ummet doživjeti vrijeme u kojem će biti mnogo karija (učača), malo onih koji shvataju propise, umirat će učenjaci i bit će mnogo herdža. ” Neko upita: ”A šta je herdž, Allahov Poslaniče?” On odgovori: ”Herdž je međusobno ubijanje." Potom će doći vrijeme kad će ljudi učiti Kur’an, a to njihovo učenje neće ostavljati nikakav trag na njima. A zatim će nastupiti vrijeme kad će licemjer, nevjernik, mušrik raspravljati s vjernikom sličnim onome što on govori.“ Hakim, 4/457, Ibn Abdulberr, u djelu Džamiu bejani-l-ilm, 1/156. Naveo ga je i Es-Sujuti u djelu Ed-Durru-l-mensur, 6/56.

Ukba b. Amir, radijallahu anhu, govorio je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao sljedeće: ”Za svoj se ummet bojim dviju kategorija ljudi: onih koji će pokazivati lažnu sklonost prema Kur’anu i od materijalista. Materijalisti će žudjeti za poljoprivredom, slijedit će strasti i izostavljati namaze. A oni koji pokazivati lažnu sklonost prema Kur’anu jesu licemjeri koji će čitati Kur’an i njime raspravljati s vjernicima. ” Ahmed (17421).


Ebu Umama, radijallahu anhu, pripovijeda: ”Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ’Nijedan narod nije odstupio od upute koju je slijedio osim što je polemizirao.“ Potom je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, proučio ajet:

مَا ضَرَبُوهُ لَكَ إِلَّا جَدَلًا ۚ بَلْ هُمْ قَوْمٌ خَصِمُونَ

’A naveli su ti ga kao primjer samo zato da bi spor izazvaili, jer oni su narod svađalački.’ (Ez-Zuhruf, 58.) Et-Tirmizi (3253) i Ibn Madža (48).

Ovaj isti ashab prenio je sljedeći Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: ”Jamčim kuću u podnožju Dženneta onome ko se sustegne od rasprave makar bio u pravu. Jamčim kuću u središnjem dijelu Dženneta onome ko se sustegne od laži makar se šalio. I jamčim kuću u najvišem dijelu Dženneta onome ko ima lijepo ponašanje. ” Ebu Davud (4800) i El-Bejheki, 10/241

Alija b. Ebu Talib, radijallahu anhu, pripovijeda: ”Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne noći iznenada je bahnuo na vrata njegove i Fatimine kuće i primijetio: ’Zar ne klanjate!’ Odgovorih: ’Allahov Poslaniče, naše su duše u Allahovoj ruci, ako nas htjedne probuditi onda ćemo ustati.’ I, ništa ne dodavši, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, otišao je kad smo to rekli; dok je odlazio, čuo sam kako se udara po stegnu i uči ajet:

وَكَانَ الْإِنسَانُ أَكْثَرَ شَيْءٍ جَدَلًا
„ ali je čovjek, više nego iko, spreman raspravljati.’ (El- Kehf, 54.) El-Buhari (1127, 7347 i 7465) i Muslim (775).

Aiša, radijallahu anha, prenijela je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: „Zaista Allah najviše mrzi zagrižene svadljivce.“ El-Buhari (2457) i Muslim (2668).

Fikhus-sunne 3 - Sejjid Sabik

Ovo je treća knjiga djela Fikhu-sunne, koje obuhvata fikhska pitanja poduprta dokazima iz Kur'ana, vjerodostojnog sunneta i konsenzusa islamskog ummeta, idžmaa. Pitanja koja se tiču svakog pojedinca izložena su na lahak i pristupačan način i to o raznim bitnim temama.

Knjiga 3 obrađuje sva fikhska pitanja vezana za sljedeće teme:
Hadž, Umra, Ženidba, Prava supružnika, Razvod braka.

Download link: Download
(desni klik "save target as..." ili “save link as...”)
Alternativni link: Download
ili posjeti

is where my documents live!