Čovjek samo od Allaha traži...

وَاسْأَلُوا اللَّهَ مِنْ فَضْلِهِ

I Allaha iz izobilja Njegova molite. (An-Nisa, 32)

Sevban, radijallahu anhu, govori da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko mi jamči da od ljudi neće ništa tražiti, ja njemu jamčim Džennet!.“ Sevban je govorio: „I ja od ljudi nisam ništa tražio“. (Ebu Davud, 1643, i En-Nesai, 5/96)

Afv b. Malik el Ešdžei, radijallahu anhu, pripovjedao je: „Bilo nas je kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, devet, ili osam, ili sedam, pa nam reče:“Od ljudi nemojte ništa tražiti!“ Kasnije sam vidio neke od tih ljudi: kad bi im ispao bič iz ruke, ni od koga ne bi zatražili da im ga dohvati.“ (Muslim, 1043)

Rifaa el Džuheni, radijallahu anhu, prensi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Zaista Allah pusti da prođe polovina noći, ili njene dvije trećine, pa kaže: „Neka Moji robovi samo Mene mole! Odazvat ću se onome ko me zamoli, dat ću onome ko od Mene zatraži i oprostit ću onome ko Me za oprost zamoli“, sve do pojave zore. (Ibn Madža, 1362)


Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu, pripovijedao je sljedeći hadis: “Ko bude imao određenu potrebu pa zatraži da je ljudi ispune, priliči da mu ne bude zadovoljena. A ko svoju potrebu Allahu prepusti, On će mu je zadovoljiti dajući mu opskrbu, trenutno ili smrt kasnije.“ (Ahmed 3696)

Enes ibn Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: „Neka čovjek samo od svog Gospodara traži svoje potrebe“, ili je rekao: „...sve svoje potrebe, u toj mjeri da Ga moli kad mu pertla pukne.“ (Et Tirmizi, 3612)

Propisanost selama i salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

Od njegovih prava koje je Allah propisao njegovom ummetu jeste da na njega donose selam i salavat. Uzvišeni kaže:

إِنَّ اللَّهَ وَمَلَائِكَتَهُ يُصَلُّونَ عَلَى النَّبِيِّ ۚ يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا صَلُّوا عَلَيْهِ وَسَلِّمُوا تَسْلِيمًا

Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav! (Ahzab, 56)

Preneseno je da Allahov salavat-donošenje blagoslova na njega predstavlja Allahovu pohvalu na njega pred melecima, a da salavat meleka predstavlja njihovu dovu a salavat ljudi predstavlja istigfar-traženje oprosta. U ovom plemenitom ajetu Allah je obavjestio o stepenu svog roba i poslanika kod Njega u uzvišenom društvu tako što ga hvali kod njemu bliskih meleka te da meleci donose na njega salavat a zatim je Allah, Azze ve Dželle, naredio onima u nižem svijetu da i oni također na njega donose selam i salavat kako bi se na taj način ujedinile pohvale na njega iz višeg i nižeg svijeta.

Značenje ajeta: "I šaljite mu selame", znači pozdravite ga pozdravom islama. Zato kada se donosi blagoslov na poslanika treba sastaviti selam i salavat a ne treba se ograničiti na jedno od njih dvoje. Tako ne treba reći samo: ‘Sallallahu alejhi’, niti: Alejhi selam’, jer je Allah, Azze ve Dželle, naredio obje ove stvari. Salavat i selam su na njega propisani na mnogim mjestima i na stepenu su ili vadžiba ili mustehaba.


Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, u svojoj knjizi ‘Dželaul-ef- ham’ je spomenuo četrdeset i jedno mjesto na kojem je propisano donošenje selama i salavata na njega, sallallahu alejhi ve sellem. Počeo je riječima:

Prvo mjesto je najvažnije i najpotvrđenije a to je u namazu na kraju tešehhuda. Svi muslimani se slažu daje salavat propisan na tom mjestu a razilaze se u pogledu njegove obaveznosti. Zatim je spomenuo donošenje selama i salavata na njega na kraju Kunut dove, na hutbama kao što je hutba džumom, za dva bajrama, kod namaza za kišu, kod odaziva muezinu, kod učenja dove, kod ulaska u mesdžid i izlaska iz njega, kod spomena njegova, sallallahu alejhi ve sellem, imena. Zatim je, Allah mu se smilovao, spomenuo plodove i koristi od donošenja salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Spomenuo je četrdeset koristi a od toga su:

-Odazivanje naredbi Allaha, Subhanehu ve Te’ala.
-Nadamo se primanju dove kada je započnemo sa zahvalom Allahu i salavatom na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
-Ko na njega, sallallahu alejhi ve sellem, jednom donese salavat Allah, Azze ve Dželle, na njega donese deset puta.
-Salavat je uzrok njegova, sallallahu alejhi ve sellem, šefata ako se spoji u dovi sa traženjem vesileta-počasnog mjesta za našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
-Salavat biva uzrokom oprosta grijeha.
-Donošenje selama i salavata na njega biva uzrokom da i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, njemu odvrati selama. I druge faide i koristi pa neka je Allahov mir i spas na ovog plemenitog poslanika.

Kada ljudi budu raštrkani...

Opisujući Sudnji dan i stanje ljudi tada Uzvišeni Allah kaže:

يَوْمَ يَكُونُ النَّاسُ كَالْفَرَاشِ الْمَبْثُوثِ

Toga dana će ljudi biti kao leptiri raštrkani. (Al-Qaria, 4)



Ali u suri al Qamer , On kaže:

خُشَّعًا أَبْصَارُهُمْ يَخْرُجُونَ مِنَ الْأَجْدَاثِ كَأَنَّهُمْ جَرَادٌ مُنْتَشِرٌ

oni će oborenih pogleda iz grobova izlaziti, kao skakavci rasuti... (Al-Qamer, 7)

Na jednom mjestu Uzvišeni opisuje ljude kao leptirove a na drugom kao skakavce.Gledano s naučnog aspekta, ove se dvije vrste insekata dosta razlikuju, kada govorimo o njihovoj interakciji. Leptirovi su obično raštrkani dok se skakavci isključivo kreću u jatima.

Zbog čega ova dva razlčita opisa?


Razlog ovome leži u fazama Sudnjeg Dana. Kada ljudi budu oživljeni i izađu iz svojih grobova, bit će poput leptirova, raštrkani, slijepi, bježeći jedan od drugog u ekstremnom strahu i zbunjenosti, ne znajući kuda da idu! Tada će glasnik zovnuti:

يَوْمَئِذٍ يَتَّبِعُونَ الدَّاعِيَ لَا عِوَجَ لَهُ ۖ وَخَشَعَتِ الْأَصْوَاتُ لِلرَّحْمَٰنِ فَلَا تَسْمَعُ إِلَّا هَمْسًا

Toga dana će se oni glasniku odazvati, moraće ga slijediti i pred Milostivim glasovi će se stišati i ti ćeš samo šapat čuti. (Ta-ha, 108)

Zatim će se ljudi okupiti i ustrojiti poput skakavaca, putujući u grupama, slijedeći poziv ka mjestu suđenja.

Ljubav prema nepoznatosti

Abdullah ibn Mubarek je rekao: „Nastoj izgraditi kod sebe ljubav prema nepoznatosti (nejasnoći), kako bi bio skriven od ljudi, prezirući slavu i pohvalu. Ne pokazuj tvoju ljubav prema nepoznatosti kako ne bi završio uzdižući sebe iznad drugih. Činjenica da sebi pripizuješ Zuhd izvodi te iz stvarnosti Zuhda jer si se približio pohvali i hvaljenju ljudima.

Brate moj, ako želiš put iskrenosti bježi od zveketa slave i bježi od uzvika koji dolaze slavnim. Budi poput korijena drveta, koje stablo drži uspravnim i daje mu život , ali sam on je skriven pod zemljom i oči ga ne mogu vidjeti; ili budi poput temelja građevine kojeg, kad ne bi bilo, zidovi ne bi mogli biti podignuti i nijedna kuća ne bi mogla biti izgrađena, pa ipak, niko ne vidi temelj."

Ibrahim al-Nehai je rekao: “Ispravni prethodnici su prezirali da pokazuju svoja dobra djela koja rade u tajnosti“.

Fudajl ibn Ijjad je rekao: “Najbolje znanje i najbolja djela su ona koja su sakrivena od ljudi.“

Imam Šafija je rekao: “Učenjak /tragalac za znanjem treba čuvati svoja dobra djela u tajnosti između sebe i Allaha Uzvišenog.Doista, za sve ono što prezentuje od znanja ili djela ljudima, od toga će imati malo koristi na ahiretu.


Sufjan es Sevri je rekao: “Svako djelo koje sam pokazao ljudima ne ubrajam ni u šta...

U pogledu ajeta:

تَتَجَافَىٰ جُنُوبُهُمْ عَنِ الْمَضَاجِعِ يَدْعُونَ رَبَّهُمْ خَوْفًا وَطَمَعًا وَمِمَّا رَزَقْنَاهُمْ يُنْفِقُونَفَلَا تَعْلَمُ نَفْسٌ مَا أُخْفِيَ لَهُمْ مِنْ قُرَّةِ أَعْيُنٍ جَزَاءً بِمَا كَانُوا يَعْمَلُونَ

Bokovi njihovi se postelja lišavaju i oni se Gospodaru svome iz straha i želje klanjaju, a dio onog što im Mi dajemo udjeljuju. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju.(Sedžda, 16,17)

Hasan al-Basri je rekao, “Ovi ljudi su sakrili svoja dobra djela tako da je Uzvišeni sakrio za njih ono što oko nije vidjelo i što uho nije čulo.