Asketizam tokom dunjalučkog života

Traženje ahireta neće biti potpuno bez asketizma na ovom dunjalučkom životu a asketizam tokom dunjalučkog života neće biti potpun bez dvije stvari:

Prva: uviđanja prolaznosti, smrtnosti, truleži, zlobnosti i nesavršene prirode ovog dunjalučkog života i razmišljanja o boli koju on uzrokuje.Ko god traži dunjalučki život će trpjeti bol i žalost prije nego što postigne ono što želi a i ako ga ikada postigne trpjet će žalost i tugu nakon što ga izgubi.

Drugo: Poznavanje  sa ubjeđenjem da je ahiret stvaran i bilzu i znanje da je on besmrtan, trajan i da sadrži užitke i sreću i da je ogromna razlika između njega i dunjalučkog života.Onako je kako Allah Uzvišeni kaže:

وَالْآخِرَةُ خَيْرٌ وَأَبْقَىٰ

a onaj svijet je bolji i vječan je. (Al-Ala, 17)

On je savršen i njegova zadovoljstva i blagodati su vječne.To su samo neke od njegovih karakteristika.Kada bi čovjek razumio ove dvije stvari on bi preferirao ahiret a zapostavio dunjalučki život.Svako je prirodno određene da prezire ostavljanje trenutnih koristi i zadovoljstava i čekanja očekivanih koristi i čezne za odsustvom zadovoljstava osim ako otkrije prednost onog kasnijeg nad onim što je trenutno i posjeduje jaku želju za onim što je bolje i uzvišenije.Ali ako preferira ovaj smrtni i nesavršeni svijet onda će to biti ili zbog toga što ne shvata šta je bolje po njega ili zbog toga što ne želi i ne čezne za onim što je bolje.

I spomeni u Knjizi...

I spomeni u Knjizi Merjemu: kada se od ukućana svojih na istočnu stranu povukla 

i jedan zastor da se od njih zakloni uzela, Mi smo k njoj meleka Džibrila poslali i on joj se prikazao u liku savršeno stvorena muškarca. 

"Utječem se Milostivom od tebe, ako se Njega bojiš!" – uzviknu ona. 

"A ja sam upravo izaslanik Gospodara tvoga" – reče on – "da ti poklonim dječaka čista!" 

"Kako ću imati dječaka" – reče ona – "kad me nijedan muškarac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica!" 

"To je tako!" – reče on. "Gospodar tvoj je rekao: 'To je Meni lahko', i zato da ga učinimo znamenjem ljudima i znakom milosti Naše. Tako je unaprijed određeno!" 

I ona zanese i bremenita se skloni daleko negdje. 

I porođajni bolovi prisiliše je da dođe do stabla jedne palme. "Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!" – uzviknu ona. 

I melek je, koji je bio niže nje, zovnu: "Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da niže tebe potok poteče. 

Zatresi palmino stablo, posuće po tebi datule svježe, 

pa jedi i pij i budi vesela! A ako vidiš čovjeka kakva, ti reci: 'Ja sam se zavjetovala Milostivom da ću šutjeti, i danas ni s kim neću govoriti.'" 

I dođe ona s njim porodici svojoj, noseći ga. "O Merjemo" – rekoše oni – "učinila si nešto nečuveno! 

Ej ti, koja u čednosti ličiš Harunu, otac ti nije bio nevaljao, a ni mati tvoja nije bila nevaljalica." 

A ona im na njega pokaza. "Kako da govorimo djetetu u bešici?" – rekoše. 

"Ja sam Allahov rob" – ono reče – "meni će On Knjigu dati i vjerovjesnikom me učiniti

i učiniće me, gdje god budem, blagoslovljenim, i narediće mi da dok sam živ molitvu obavljam i milostinju udjeljujem, 

i da majci svojoj budem dobar, a neće mi dopustiti da budem drzak i nepristojan.

I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih ustajao!" 

Putevi i načini na koje se postiže znanje

Korisno znanje ima određene puteve i načine na koje se postiže i određeni putevi se preduzimaju za njegovo postizanje i pamćenje.Među najvažnijim od njih su:

Prvo: Da rob traži od svog Gospodara da mu podari korisno znanje i da traži podršku od Njega Uzvišenog i iskaže svoju potrebu za Njim.Allah je naredio Svom Poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, da traži od Njega da mu poveća znanje u dodatku njegovom znanju.

On Uzvišeni je rekao:

وَقُلْ رَبِّ زِدْنِي عِلْمًا

i reci: "Gospodaru moj, uvećaj mi znanje!" (Taha, 114)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je imao običaj reći:

„O Allahu, okoristi me sa onim čemu si me podučio i poduči me onome što će mi koristiti i povećaj mi znanje.“ (Ibn Madže, 1/92)

Drugo: I ovo je od najvećih i temelj svih njih – iskrenost u traženju znanja.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao:

„Ko god traži znanje kojim se traži Allahovo lice ali ga ne traži osim radi postizanja nekog dunjalučkog cilja, neće osjetiti miris Dženneta na Sudnjem Danu.“

Bogobojaznost...

Znaj da svi dani nisu isti...Ponekad si siromašan, ponekad si bogat.Ponekad si počašćen , ponekad si ponižen.Ponekad doživiš radost tvojih prijatelja a ponekad doživiš likovanje tvojih neprijatelja.Sretan je onaj koji se drži jednog principa tokom svega ovoga a to je bogobojaznost (posvećenost).Ako je bogat,  ona će ga ukrasiti.Ako je siromašan, ona će otvoriti vrata strpljivosti njemu.Ako je u stanju lahkoće,  ona će upotpuniti blagodati koje posjeduje.Ako je u stanju nedaće, ona će ga ukrasiti i njemu neće ništa značiti da li ga dani uzvisuju ili ponizuju, da li je obučen ili ne, da li je gladan ili ne, jer sva ova stanje mogu nestati i promjeniti se.Tako je bogobojaznost korijen sigurnosti, čuvar koji nikada ne spava.Ona te uzima za ruku u vremenima haosa i ostaje budna na granicama.Drži se bogobojaznosti tokom svih vremena jer ćeš skučenost vidjeti kao ništa drugo do odmor a bolest kao ništa drugo do olakšanje...

Ibn Džewzi...

Dunjaluk...

Kada ovaj svijet ne bi bio stanica iskušenja, ne bi bio ispunjen sa bolestima i prljavštinom.Kada život ne bi bio o nedaćama onda bi poslanici i ispravni živjeli najudobnijim životima.Naprotiv, Adem alejhi selam je patio od iskušenja za iskušenjem sve dok nije napustio dunjaluk.Nuh alejhi selam je plakao 300 godina.Ibrahim alejhi selam je bio bačen u vatru a kasnije je od njega traženo da žrtvuje svog sina.Jakub, alejhi selam je plakao sve dok nije oslijepio.Musa alejhi selam je izazvao faraona  i bio je iskušan sa njegovim narodom.Isa alejhi selam nije imao opskrbe osim parčadi hrane sa kojima bi ga opskrbili njegovi učenici.I Muhammed sallallahu alejhi ve sellem se sa strpljenjem suočio sa siromaštvom, njegov amidža, jedan od njemu najdražih ljudi od rodbine  je bio ubijen i izmasakriran i njegov narod je zanevjerovao u njega.I lista poslanika i ispravnih se nastavlja i nastavlja...

Ibn Džewzi

Stranci - Ibn Redžeb

Sva hvala pripada Allahu sa mnogim pohvalama i blagoslovima onako kako je naš Gospodar zadovoljan i koliko je potrebno za postizanje počasti Njegovog Uzvišenog Lica.Neka je salavat i selam na našeg učitelja Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu porodicu i ashabe.

Imam Muslim bilježi u svom Sahihu hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao. „Islam je počeo kao nešto strano i vratiće se stran kao što je i počeo. Pa „Tuba“* je za strance.“

Ebu Bekr el-Adžuri ga je takođe prenio i u njegovoj predaji se navodi: „Rečeno je: 'O Allahov Poslaniče, a ko su stranci?' On, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: 'Oni koji popravljaju (sebe/druge) kada se ljudi iskvare.'

Drugi su ga prenijeli sa sljedećim riječima u kojima on, sallallahu alejhi ve sellem kaže: „To su oni koji bježe od iskušenja (smutnji) radi svoje vjere.“

Takođe je zabilježen od Taberanija koji ga bilježi od Džabira, radijallahu anhu a on od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem i u ovoj predaji se nalazi: „Rečeno je: 'Ko su oni, o Allahovov Poslaniče?' On je rekao: 'To su oni koji popravljaju i ispravljaju kada ljudi postanu iskvareni.'

Download link: Download

(desni klik "save target as..." ili “save link as...”)

Alternativni download link: Download

ili posjeti

is where my documents live!

Život je putovanje

Od samog početka stvaranje čovjek je na putovanju.On  je putnik i nije mu dozvoljeno da stane sve dok ne stigne u Džennet ili Džehennem.Pametan  je onaj čije je putovanje zasnovano na teškoćama i opasnostima.Obično je teško tražiti zadovoljstva i olakšanja tokom njega jer ona trebaju biti postignuta nakon što je putovanje okončano.Svaki korak i svaki uzdisaj koji se napravi tokom ovog putovanja ga neće zaustaviti.Dokazano je da putnik priprema opskrbu za put koja će ga odvesti do njegovog konačnog cilja.Tako ako zastane, spava ili odmara on to čini pripremajući se da završi svoje putovanje.

Razmišljanje

Učenjaci su se složili da je zaokupljanje sebe sa razmišljanje umjesto idenja zapravo stajanje ali ako iskoristimo vrijeme koje se potroši razmišljanjem u činjenju nekog dobrog djela, bilo javnog ili  tajnog, povećanja našeg znanja ili jačanjem naše vjere, ono bi imalo prioritet.Čovjek će biti proživljen shodno vrsti djela koja je učinio sa znanjem, namjerom i voljom.Tijelo će biti proživljeno u skladu sa njegovim djelima bila ona dobra ili loša.Kada budemo napustili ovaj svijet vidjet ćemo stvarnost toga.Onoliko koliko je tvoje srce blisko Allahu ti ćeš biti sklonjen od ljudi i od mješanja sa njima i onoliko koliko čuvaš svoju tajnu i volju, Allah će te štititi.Srž svega ovoga je istina monoteizma, potom istina poznavanja Pravog puta i potom istina djela.I budi na oprezu od ljudi koji te traže i koji poznaju tvoj cilj jer su oni ogromna bolest.

Ibn Kajjim

Vrste stranosti

Rekao je ibn Redžeb, rahimehullah:

Doista se stranost onih koji su krenuli Njegovim putem dijeli na dvije vrste: vidljiva i skrivena.

Vidljiva:

·         Stranost onih koji popravljaju sebe i druge u prisustvu činitelja zla

·         Stranost iskrenih pred ljudima licemjerstva i onih koji se prikazuju

·         Stranost učenjaka u prisustvu ljudi koji su neznalice i koji posjeduju loše ponašanje

·   Stranost učenjaka koji traga za ahiretom u prisustvu učenjaka ovog svijeta kojima je uskraćen strah i poniznost (od Allaha)

·         I stranost asketa u prisusutvu onih koji se okreću onome što iscrpljuje i što će nestati

Skrivena:

Stranost nečijih želja i to je stranost Arifa među cjelokupnim stvorenjima, uključujući čak učenjake, pobožnjake i askete, jer doista oni (tri) zastaju tamo gdje ih znanje, ibadet i asketizam odvede ali ovi pojedinci zastaju samo kada dosegnu Onoga kojeg obožavaju i njihova srca ne skreću od Njega.

Ovo je ono što je Ebu Sulejman ad-Darani imao običaj reći u pogledu njihovih osobina: „Njihova žudnja nije poput žudnje običnih ljudi i njihova želja  za ahiretom je suprotno željama ljudi, i njihova dova nije poput dove ljudi.“

I on, rahimehullah je jednom bio upitan koje je najbolje od djela pa je on počeo plakati i rekao je: „To je da On preuzme tvoje srce i ti ne želiš ništa od ovoga ili onoga svijeta, osim Njega.“

Jahja ibn Muaz, rahimehullah je rekao: „Asketa je stranac ovoga svijeta a Arif je stranac ahireta.“

On ukazuje na to da je onaj koji ostavi ovaj svijet stranac među ljudima ovoga svijeta dok je onaj koji poznaje Allaha stranac među ljudima ahireta.Tako niti pobožnjak niti asketa neće biti u mogućnosti da ga prepozna.