1- Iskup za kakvu bolest ili glavobolju, namirisavanje i oblačenje šivenog je tri dana posta ili nahraniti šest siromaha, za svakog siromaha po pola sa’a; ili klanje bravčeta. Uzvišeni kaže:
“Hadž i umru radi Allaha izvršavajte! A ako budete spriječeni, onda kurbane koji vam se nađu pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onda među vama koji se razboli ili ga glavobolja muči, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kad budete slobodni, obavite umru do hadža i zakoljite kurbana do koga možete lahko doći. A onaj ko ga ne nađe neka posti tri dana u danima hadža, i sedam dana po povratku, - to jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte da On teško kažnjava.” (Suretul-Bekare, ajet 196)
Iskup se ne daje radi jedne ili dvije otpadnute dlake, niti radi jednog ili dva nokta, nego će radi jednog takvog čina nahraniti siromašna, radi dva dvojicu siromašnih, a za tri čina dat će iskup (fidju).( El-Mugni) Ako zaboravi i počini neku od zabrana ihrama i ako nešto uništi, smatra se da je to namjerno, kao npr. ubijanje divljači ili brijanje kose. Ako se radi o nenamjernom činu kojim se nešto ne uništava, kao npr. oblačenje šivenog, namirisavanje, pokrivanje glave, onda nema sankcije za to. O fidji postoji hadis Poslanika, koji prenosi Ka’b ibn Udžreh:
“Možda su ti insekti glavu napali?” “Jesu, Poslaniče.” – odgovori on. Reče mu: “ Obrij glavu i posti tri dana ili nahrani šest siromaha ili bravče zakolji.”( Muttefekun alejhi)
2- Iskup za spolno općenje prije prvog razrješenja od stega ihrama. Dužnost je zaklati devu, jer je općenje teški prijestup koji kvari hadž. Isto se odnosi ako ( se namjerno) ejakulira bez općenja, ako se onaniše, poljubi, dodiruje ili stalno gleda u zabranjeno. Ako ne mogne zaklati devu postit će deset dana, tri na hadžu i sedam po povratku kući. Polno općenje poslije prvog razrješenja od stega ihrama ne kvari hadž, ali se mora zaklati bravče.( El-Mugni.) Poslije će otići na granicu harema (el-hall) i obući ihrame da bi obavio tavaf, jer tavaf je rukn bez kojeg nema hadža. U ovome nema razilaženja. Sankcija kvarenja umre spolnim općenjem prije dovršetka sa’ja je klanje bravčeta. Ako se to učini prije kraćenja ili brijanja kose potreban je iskup u vidu posta, sadake ili kurbana.
3- Iskup za ispuštanje hadžskih farzova (vadžiba). Ko prije zalaska sunca napusti Arefat i ne vrati se, ili ne prenoći na Muzdelifi, ili ne provede određeno vrijeme noći na Mini, ili pređe mikat bez ihrama i ne vrati se učiniti ihram, ili izostavi oprosni tavaf (osim žene u hajzu i nifasu), ili izostavi bacanje kamenčića u jednom danu, ili tri i više kamenčića ne baci, ili ne skrati ili ne obrije kosu – za sve ove prijestupe iskup je bravče.
4- Iskup za ubijanje kopnene divljači u ihramu, ili ubijanje haremskih životinja, pa makar ih halal bilo jesti. Tu postoji proizvoljni odabir između klanja istoimene domaće životinje, ili, procijeniti vrijednost u novcu i kupiti hranu koja je inače dostatna za sadekatul-fitr. Svakog siromaha treba nahraniti sa muddom pšenice ili sa pola sa’a nečeg drugog jestivog. Može i postiti za svakog siromaha jedan dan. Uzvišeni kaže:
“O vjernici, ne ubijajte divljač dok obavljate obrede hadža! Onome od vas ko je hotimično ubije kazna je da jednu domaću životinju, čiju će vrijednost procijeniti dvojica vaših pravednih ljudi, pokloni Ka’bi, ili da se iskupi time što će, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah je već oprostio ono što je bilo. Onoga ko to opet uradi – Allah će kazniti. Allah je Silan i Strog.”( Suretul-Maide, ajet 95)
Isto se odnosi na sječu haremskog drveća i kidanje lišća kojeg čovjek nije zasadio. Iskup je u procjeni vrijednosti uništenog.
5- Iskupi za zakašnjenje obavljanja dotičnih obreda i iskup za spriječenost obavljanja hadža.
a) Ko dočeka zoru prvog dana Kurban-bajrama, a ne proboravi na Arefatu iz opravdanog razloga, hadž ga je prošao. Ihram i nijjet mu prelaze u obred umre. Treba se vratiti i obaviti hadž sljedeće godine i povesti hedj. Ko ne nađe hedja postit će tri dana na hadžu i sedam kada se varti kući.
b) Spriječenost obavljanja hadža
Kome se ispriječi neka prepreka na putu do Mekke, zaklat će hedj na mjestu sprečavanja s nijjetom razrješenja od stega ihrama. Takođe, obrijat će ili ošišati glavu. Ako to ne može, postit će tri dana s tom namjerom. Izlazak iz ihrama je u ovom slučaju tek poslije klanja hedja ili obavljanja posta. Dužnost mu je ponovo obaviti hadž. Uzvišeni kaže:
“A ako budete spriječeni, onda kurbane koji vam se nađu pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte.”( Suretul-Bekare, ajet 196)
Ako bi bio spriječen prije boravka na Arefatu razriješio bi se ihrama i dužan bi bio zaklati hedj bez nadoknade hadža u budućnosti. Ako bi mogao obaviti hadž iste godine, dužan je to učiniti.
Ko ne bude spriječen doći na Arefat, a bude spriječen prići Ka’bi i ne mogne obaviti tavaful-ifadu, neće se razriješiti iharama sve dok ne obavi tavaf, pa makar i dugo na to čekao. Tavaful-ifada nije vremenski ograničen.
Ko uslovi na početku ihrama: Fe in habesenije habisun fe mehallī hajsu habesenī. “Pa ako budem spriječen, moje mjesto je gdje sam i spriječen.”, može se razriješiti ihrama na mjestu gdje je i blokiran. Nije dužan nadoknaditi hadž niti zaklati hedj.
Ko bude spriječen obaviti umru, dužan je zaklati kurban (bravče), ako ne uslovi prilikom nijjeta. U svakom slučaju, dužnost je dovršiti pokvarenu umru kao i hadž.
Dodatak:
Ko počini neki od prekršaja koji nije u vidu uništenja, i to iz zaborava ili neznanja, nema iskupa niti grijeha. Npr. ko se namiriše ili prekrije glavu ili obuče šiveno. Ali, ako to namjerno učini griješan je i dužan se iskupiti iskupom koji je propisan. Ako se počini kakav prekršaj s uništenjem, kao što je ubijanje životinje, uklanjanje kose, nokata i sl., dužan se iskupiti. Nema razlike radilo se o namjernom ili nenamjernom postupku. Rečeno je da ako otkloni kosu ili nokte iz zaborava ili neznanja o propisu, nema sankcija. Allah najbolje zna.
