Upitao je Abdullah b. Amr Ebul-A'as Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za koliko vremena da prouči cijeli Kur'an, pa mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Mjesec dana" "Allahov Poslaniče, ja mogu brže." "Onda, dvadeset dana", reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Abdullah opet reče da mu je predugo, pa mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, smanji na petnaest dana, pa na deset, pa na pet, a na kraju mu reče: "Ne razumije Kur'an ko ga prouči za manje od tri dana".(Tirmizi, br. 2947., Ebu-Davud, br. 1390,1394. Nesai, 4/209-10. Ahmed, 2/164. i br. 6736. Hadis je sahih.
Dvojica ljudi su se sporili o nekom ajetu, pa im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: "Ovako je objavljen", a zatim je rekao: "Kur'an je objavljen na sedam dijalekata".' (Muttefekun alejhi)
Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o dženetskim baščama, pa je rekao: "To su halke u kojima se Allah spominje". ( Tirmizi, br. 3505. Od Enesa b. Malika, a od Ebu-Hurejre, r.a., br. 3504. Umjesto rječi "sjednica" "mesdžidi", hadis je hasen (pouzdan).
Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o najboljem i najviše rangiranom djelu kod Allaha, pa je odgovorio: "Spominjanje Allaha". (Ahmed, br. 26977. Hakim, br. 1825. Ibn-Madže, br. 3791, od Ebu-Derdaa )
Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o brzom očekivanju odgovora na dovu, što, ustvari, sprječava primanje dove. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objašnjava kao razlog neprimanja dove, pa kaže: "Čovjek obično kaže: 'Molio sam, molio, ali mi nije primljena dova', pa se zbog toga razočara i prestane doviti". (Muslim)
Ebu-Bekr je zatražio od Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga nauči dovu koju će učiti u namazu, pa mu je rekao: "Reci: Allahumme inni zalemtu nefsi zulmen kesira ve innehu la jegfiru-z-zunube illa Ente, fegfir li magfireten min indek werrhamni inneke ente-l-Gafuru Rahim. (Allahu Moj, ja sam se prema sebi mnogo ogriješio, a samo Ti grijehe opraštaš, pa mi oprosti oprostom od Sebe i smiluj mi se; uistinu si Ti Opraštač Svemilosni)". (Muttefekun alejhi)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naučio je nekog beduina da kaže: "La ilahe illa-l-Allahu vahdehu la šerike lehu, Allahu Ekber kebira, vel Hamdulillahi kesira ve Subhanellahi Rabbil alemin, ve la havle ve la kuvete illa billahil Azizil Hakim" (Nema boga osim Allaha, Jedini je On, i nema sudruga. Allah je najveći i Allahu je hvala mnoga, i Slava je Allahu, Gospodaru svjetova, nema moći, niti snage osim kod Allaha, Moćnog i Mudroga), a beduin kaza: "Ovo je za mog Gospodara, a šta je za mene?" Uzvrati mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Reci: Allahummagfir li vverhamni wehdini werzukni we afini" (Allahu moj, oprosti mi i Smiluj mi se i uputi me i opskrbi me i zdravim me učini). Ove riječi ti vrijede i za dunjaluk i za ahiret". (Bilježi Muslim)
Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o dženetskim baščama, pa je rekao da su one džamije. Potom je upitan o uživanju i nasladama u džamiji, pa je rekao: "Uživanje u džamiji je izgovaranje riječi: subhanellah, vel-hamdulillah, ve la ilahe illallah vallahu ekber".(Bilježi Tirmizi)
Požalio se neki čovjek Allahovome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ne može pamtiti Kur'an. "Poduči me nečemu za što ću dobiti nagradu, Allahov Poslaniče". Izgovaraj: "Subhanallah wel Hamdu lillah we la illahe illallahu vallahu Ekber we la havle we la kuwete illa billah". Čovjek kaza: "Allahov Poslaniče, ovo je za Allaha, a šta je za mene?" Pa mu reče: "Allahumm-r-rhamni ve afini vehdini verzukni". Čovjek je prihvatio savjet, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: "Ruka ovog čovjeka je ispunjena svakim dobrom." (Bilježi Ebu-Davud)
Prođe Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pokraj Ebu-Hurejre dok je on zasađivao voćku, pa mu reče: "Hoćeš li da te uputim na sađenje koje je bolje od tog? Subhanellah i ElhamduliUah i la ilahe illellahu i Allahu Ekber. Za svaku izgovorenu riječ imaš zasađeno drvo u Džennetu". (Bilježi Ibn-Madže)
Upitaše Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kako može neko od nas zaraditi svaki dan hiljadu sevapa?" "Neka prouči stotinu puta subhanallah, upisat će mu se hiljadu sevapa ili pobrisati hiljadu grijeha (malih grijeha)", odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem." (Bilježi Muslim)
Požalio se ashab Allahovome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ga je ujeo akrep (škorpija), a on za njega reče: "Da je pred nastupanje noći rekao: 'Euzu bi kelimatillahi tammati min šerri ma khalek (Tražim zaštitu u Allahovim savršenim riječima od zla što ga stvori), ne bi mu naudila". (Bilježi Muslim)
Zatraži čovjek od Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga nauči kako će tražiti zaštitu od zla, pa mu reče: "Allahumme inni euzu bike min šerri sem'i ve šerri basari ve šerri lisani we šerri kalbi, ve šerri menijji" (Allahu moj, utječem se Tebi od zla moga sluha i zla moga vida i zla mog jezika i zla mog srca i zla mog spolnog organa). (Bilježi Nesai)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan je kako će donositi salavat na njega, pa je rekao: "AUahumme Salli 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammed, kema sallejte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahim, Inneke Hamidu-m-Medžid. Ve barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammed, kema barekte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahim, Inneke Hamidu-m-Medžid" (Allahu Moj, spasi Muhammeda i rod Muhammedov, kao što si spasio Ibrahima i rod Ibrahimov. Uistinu si Ti Hvaljeni i Slavljeni. Allahu Moj, blagoslovi Muhammeda i rod Muhammedov kao što si Blagoslovio Ibrahima i rod Ibrahimov. Uistinu si Ti Hvaljen i Slavljen). (Muttefekun alejhi)
Mu'az b. Džebel se obratio Allahovome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Obavijesti me o djelu koje će me uvesti u Džennet i udaljiti od vatre!" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Upitao si o nečemu što je veliko, ali je ipak lahko onome kome ga Allah lahkim učini: Robuj Allahu i ništa Mu ne pridružuj, i namaz obavljaj, zekat daji i ramazan posti i Kuću hodočasti". Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Hoćeš li da te uputim vratima svakog dobra?" "Dakako, Allahov Poslaniče", uzvrati Muaz. "Posti jer je post zaštita od vatre, daji sadaku jer sadaka gasi grijehe kao što voda gasi vatru i obavljaj namaz u gluho doba noći."
Zatim je rekao: "Hoćeš li da te obavijestim o okosnici vjere i vrhuncu svega? Islam je okosnica svega, stub islama je namaz, a njegov vrhunac je džihad na Allahovom putu". Potom nastavi: "Hoćeš li da te obavijestim o temelju svega nabrojanog? Dobro pazi na ovo!" (pokazao je na svoj jezik). Muaz je upitao: "Allahov Poslaniče, zar ćemo odgovarati i za ono čime govorimo?" Poslanik mu odgovori: "Jadna ti majka, Muaze, a šta drugo ljude u vatru baca do ono što su njihovi jezici zaradili?" Tirmizi, br. 2619. Ahmed, br. 21511. Ibn-Madže, br. 3973; Hadis je sahih (sasvim pouzdan).
Beduin je od Allahovoga Poslanika, sallallahu aiejhi ve sellem, tražio da ga uputi na djela koja će ga uvesti u Džennet, pa mu je Poslanik, sallallahu aiejhi ve sellem, odgovorio: "Robuj Allahu, ništa Mu ne pridružuj, obavljaj propisani namaz, daji obavezni zekat i posti ramazan". Beduin će na to: "Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, niti ću šta dodati na to, niti oduzeti". Kad ode beduin, Allahov Poslanik, sallallahu aiejhi ve sellem, reče ashabima: "Koga raduje da vidi stanovnika Dženneta, neka pogleda u ovog".' (Muttefekun aiejhi)
Neki čovjek je upitao Allahovoga Poslanika, sallallahu aiejhi ve sellem: "Uputi me na djelo koje će me uvesti u Džennet, a odaljiti od vatre", pa mu je odgovorio: "Robuj Allahu, ništa mu ne pridružuj, namaz obavljaj, zekat daji i rodbinske veze čuvaj. "
Beduin je od Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tražio da ga uputi na djelo koje će ga u uvesti Džennet, pa mu je odgovorio: "Iako si skratio govor i ustručavaš se zapitkivanja, kažem: 'Otpusti roba i oslobodi roba.' Beduin upita: 'Zar to nije isto?' Reče: 'Ne, da otpustiš roba znači da ga sam iz svog imetka pustiš, a osloboditi roba znači djelimično pomoći u oslobađanju. A zatim da daš njivu na obradu ili ovcu na mužu, sa obilnim mlijekom ili da plijen koji se uzima od neprijatelja, sve to podijeliš srodnicima. Ako to ne možeš nahrani gladnog, napoji žednog, naređuj dobro i zabranjuj loše. A ako i to ne možeš, čuvaj svoj jezik, osim da dobro govoriš".( Ahmed, br. 18173-4/7299 )
Neki čovjek je upitao Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Šta je islam?", pa mu je rekao: "Da srce tvoje bude pokorno Allahu i da muslimani budu mirni od tvoga jezika i ruke". Zatim ga je upitao: "Šta je najbolje u islamu?" "Iman", odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. "Šta je iman?", upita taj čovjek. "Da vjeruješ u Allaha, i meleke, i Allahove objave, i Njegove poslanike, i proživljenje nakon smrti", odgovori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. "A koji vid imana je najbolji?" upita čovjek. "Hidžra", odgovori Poslanik. "Šta je hidžra?", upita čovjek. "Da napustiš zlo", reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. "Koji vid hidžre je najbolji?", upita čovjek. "Džihad", odgovori mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. "Šta je džihad?", upita ovaj. "Da se boriš s nevjernicima kad ih sretneš", reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. "Koji je džihad najbolji?", upita čovjek. "Kome konja zakolju i krv mu (borcu) proliju", odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim dodade: "A poslije toga, dva su čina najbolja: hadždž bez grijeha ili i umra . (Bilježi Ahmed)
Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Koje je djelo najbolje?", pa je odgovorio: "Vjera u Allaha, potom džihad, potom hadždž bez grijeha; vrijednost ovih djela nad drugima je kao razdaljina između izlaska i zalaska Sunca". (Bilježi Ahmed)
Ashabi su raspravljali o tome koje je djelo najbolje, pa su neki rekli da je to gašenje žeđi hadžijama, drugi da je to gradnja Mesdžidu-l-Harama, treći da je to hadždž, dok neki rekoše da je to džihad na Allahovom putu, pa je Omer, r.a., o tome upitao Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Tim povodom je Uzvišeni Allah objavio sljedeći ajet: "Zar učiniste da je gašenje žeđi hadžijama i gradnja Mesdžidu-l-Harama poputonoga ko povjerova u Allaha i u Sudnji dan i bori se na Allahovome putu? Nisu jednaki kod Allaha, a Allah ne upućuje narod nasilni... a to su pobjednici" (Et-Tevbe, 19.-20.).'
Reče neki čovjek Allahovome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Allahov Poslaniče, posvjedočio sam da nema božanstva osim Allaha i da si ti uistinu Njegov Poslanik, i klanjam pet (propisanih) namaza), i dajem zekat na moj imetak, i postim mjesec ramazan". Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to reče: "Ko umre radeći ovo, na Sudnjem danu bit će sa poslanicima, iskrenima i šehidima ovako (zatim je isprepleo prste), ukoliko ne bude neposlušan roditeljima".(Bilježi Ahmed)
Upitao je čovjek Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o tome koje je djelo najbolje, pa mu je rekao: "Da nahraniš siromaha i da selamiš koga poznaješ i koga ne poznaješ". (Muttefekun alejhi)
Ebu-Hurejre je upitao Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kad te vidim, duša mi se smiri, a srce mi se obraduje; obavijesti me o tome od čega je sve stvoreno?" "Sve je stvoreno od vode". Zatim ga je upitao: "Obavijesti me o djelu koje će me uvesti u Džennet? "Širi selam, nahrani siromašnog, održavaj rodbinske veze, klanjaj noćni namaz dok svijet spava, ući ćeš u Džennet sa mirom." (Bilježi Ahmed)
Požalio se neki čovjek Allahovome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da mu je srce kruto, pa mu je Poslanik rekao: "Ako želiš da tvoje srce omekša, nahrani siromaha i pomiluj jetima po glavi". ( Taberani, "Mekarim". Buhari, "Šuabu-l-Iman" )
Upitan je Allahov Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Koje je djelo najbolje?", pa je odgovorio: "Oduljivanje na noćnom namazu". Onda ga upitaše o najboljoj sadaki, pa je rekao: "Sadaka onog ko malo posjeduje". "Potom ga upitaše o najboljoj hidžri, pa je odgovorio: "Ko napusti što je Allah zabranio". Onda ga upitaše o najboljem džihadu, pa im je rekao: "Da se boriš s mušricima svojim imetkom i životom". Potom ga upitaše: "Koja je smrt najčasnija?", pa im je odgovorio: "Kome se krv prolije i konj prekolje"." (Bilježi Ebu-Davud)
Upitaše Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o tome koje je djelo najbolje, pa im je odgovorio: "Vjera bez sumnje, džihad bez prevare i hadždž bez grijeha".
Upita Ebu-Zerr Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kako ću davati sadaku kad nemam imetka?", a on mu odgovori: "Sadaka je i izgovaranje tekbira i Subhanallah i Elhamdulillah i La ilahe illallah i Estagfirullah, i da naređuješ dobro i sprječavaš zlo, i da ukloniš trnje s puta i kost i kamen, i da pomogneš slijepom i pojasniš gluhom i nijemom, i pomogneš ljudima da nađu šta traže, i da pritekneš u pomoć onome ko se nađe u situaciji da mu se pomogne, i da svom snagom braniš nemoćnoga, sve je to sadaka. I za općenje sa suprugom imaš nagradu". Ebu-Zerr upita: "Kako ću imati nagradu za udovoljavanje svojoj strasti?" Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Kad bi imao dijete, pa da ti umre, bi li se nadao od Allaha nagradi?" Ebu-Zerr odgovori potvrdno, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: "Jesi li ga ti stvorio?" "Ne, nego ga Allah stvorio", odgovori Ebu-Zerr. "Jesi li ga ti uputio?", opet će Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. "Ne, nego ga Allah uputio", odgovori Ebu-Zerr. "Jesi li ga ti opskrbio?", upita Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. "Ne, nego ga Allah opskrbio", odgovori Ebu-Zerr. "E, tako je i sa spolnim općenjem. Posij sjeme u halalu i čuvaj ga od harama. Allah će ga oživjeti, a ako htjedne, umrtvit će ga. U svakom slučaju, tebi pripada nagrada." (Bilježi Ahmed)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je ashabe: "Ko je od vas danas zapostio?" Ebu-Bekr odgovori: "Ja sam". "Ko je od vas ispratio dženazu?" Opet će Ebu-Bekr: "Ja, Poslanice". "A ko je od vas nahranio siromaha?" "Ja", reče Ebu-Bekr. "A ko je obišao bolesnika?" "Ja, "Allahov Poslanice", opet će Ebu-Bekr. "Kod koga se sastanu ova djela, ući će u Džennet." (Bilježi Muslim)
Upita Ebu-Zerr Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o onome koji učini kakav hajr, pa ga ljudi zbog toga hvale. "To je nagovještaj ahiretskog uspjeha vjernika." (Bilježi Muslim)
Pitao je Ukbe Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o najboljim djelima, pa mu reče:"Održavaj odnose s onim ko ih je prekinuo, dadni onome ko tebi ne daje i pređi preko nepravde koja ti je učinjena". (Bilježi Ahmed)
Upitao je neki čovjek Allahovoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kako ću znati kad sam dobro učinio, a kad sam učinio loše?" Poslanik mu odgovori: "Ako tvoje komšije kažu da si dobro uradio, onda budi siguran da si dobro uradio. A ako kažu da si loše učinio, onda budi siguran da si loše učinio" ( Ahmed, 9/402. Ibn-Madže, br. 4223. Ibn-Hibban, br. 526 )
