Humran, Osmanov, radijallahu anhu, štićenik, pripovijedao je:”Donio sam Osmanu b. Affanu vodu za abdest kad je sjedio na jednom mjestu, pa je pažljivo uzeo abdest i rekao: ’Gledao sam dok je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pažljivo uzeo abdest na ovom mjestu, pa je potom rekao: ’Ko uzme abdest kako sam ga ja sad uzeo i ode u džamiju pa klanja dva rekata, a potom sjedne, bit će mu oprošteni svi raniji grijesi. ’ Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, još je rekao: ’I nemojte se uobraziti!” El-Buhari (5953)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kazuje da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: ”Nijednog čovjeka neće spasiti njegova djela!” Prisutni upitaše: ”Zar ni tebe, Allahov Poslaniče?!”, na šta Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ”Čak ni mene; bit ću spašen samo ako me Allah uzme u okrilje Svoje milosti. Zato težite istini i budite umjereni; pomozite se jutrom i krajem dana; i jednim dijelom noći; budite umjereni, budite umjereni, i uspjet ćete. El-Buhari (6463), i ovo je njegova verzija, i Muslim (2816).
Enes, radijallahu anhu, priča: ”Rekli su mi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće a ja ga nisam lično čuo: ’Među vama će biti ljudi koji će marljivo ibadetiti, toliko da će im se svijet diviti, a i sami će se sebi diviti: izlazit će iz vjere kao što strijela izlazi iz luka. ’ Ahmed (12972) i Ebu Ja‘la (4066).
Ovaj isti ashab prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Kad ne biste griješili, bojao bih se za vas većeg zla: samodopadljivosti”. El-Bezzar, u djelu Kešfu-l-estar (3633), El-Ukajli (171) i El-Bejheki, u djelu šuabu-l-iman, 5/453.
Aiša, radijallahu anha, govorila je: ”Upitala sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s ajetom: ,...i oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, a čija su srca puna straha...’, rekavši: ’Jesu li to oni koji piju alkohol i kradu?’ Na to mi je odgovorio: ’Nisu, ٠ kćerko Siddikova, to su oni koji poste, klanjaju i udjeljuju milostinju, ali strahuju da to od njih neće biti primljeno; to su oni koji hitaju da čine dobra djela. ” Et-Tirmizi (3175).
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ”Neka je žena ušla u Vatru zbog mačke koju je svezala, pa niti ju je hranila, a niti ju je pustila da se sama hrani loveći, sve dok nije uginula od gladi. ” Ez-Zuhri je govorio da hadis znači: ”To je zato da se ljudi ne oslanjaju na svoja djela, a ni da padaju u očaj.” Muslim (2619)
Ovaj isti ashab prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: ”Dok je neki čovjek, začešljane duge kose do ramena, hodao u ogrtaču diveći se sebi, Allah ga je utjerao u zemlju, i on će kroz nju propadati sve do Sudnjeg dana. ” El-Buhari (5789) i Muslim (49,50 i 2088)
Navedeni hadisi govore o pokuđenosti samodopadljivosti zbog učinjenog ibadeta, poticaju na čuvanje dobrog djela i da nikoga u džennet ne mogu uvesti njegova djela...
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kazuje da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: ”Nijednog čovjeka neće spasiti njegova djela!” Prisutni upitaše: ”Zar ni tebe, Allahov Poslaniče?!”, na šta Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ”Čak ni mene; bit ću spašen samo ako me Allah uzme u okrilje Svoje milosti. Zato težite istini i budite umjereni; pomozite se jutrom i krajem dana; i jednim dijelom noći; budite umjereni, budite umjereni, i uspjet ćete. El-Buhari (6463), i ovo je njegova verzija, i Muslim (2816).
Enes, radijallahu anhu, priča: ”Rekli su mi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće a ja ga nisam lično čuo: ’Među vama će biti ljudi koji će marljivo ibadetiti, toliko da će im se svijet diviti, a i sami će se sebi diviti: izlazit će iz vjere kao što strijela izlazi iz luka. ’ Ahmed (12972) i Ebu Ja‘la (4066).
Ovaj isti ashab prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Kad ne biste griješili, bojao bih se za vas većeg zla: samodopadljivosti”. El-Bezzar, u djelu Kešfu-l-estar (3633), El-Ukajli (171) i El-Bejheki, u djelu šuabu-l-iman, 5/453.
Aiša, radijallahu anha, govorila je: ”Upitala sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi s ajetom: ,...i oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, a čija su srca puna straha...’, rekavši: ’Jesu li to oni koji piju alkohol i kradu?’ Na to mi je odgovorio: ’Nisu, ٠ kćerko Siddikova, to su oni koji poste, klanjaju i udjeljuju milostinju, ali strahuju da to od njih neće biti primljeno; to su oni koji hitaju da čine dobra djela. ” Et-Tirmizi (3175).
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ”Neka je žena ušla u Vatru zbog mačke koju je svezala, pa niti ju je hranila, a niti ju je pustila da se sama hrani loveći, sve dok nije uginula od gladi. ” Ez-Zuhri je govorio da hadis znači: ”To je zato da se ljudi ne oslanjaju na svoja djela, a ni da padaju u očaj.” Muslim (2619)
Ovaj isti ashab prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: ”Dok je neki čovjek, začešljane duge kose do ramena, hodao u ogrtaču diveći se sebi, Allah ga je utjerao u zemlju, i on će kroz nju propadati sve do Sudnjeg dana. ” El-Buhari (5789) i Muslim (49,50 i 2088)
Navedeni hadisi govore o pokuđenosti samodopadljivosti zbog učinjenog ibadeta, poticaju na čuvanje dobrog djela i da nikoga u džennet ne mogu uvesti njegova djela...