Kamenčiće treba bacati jedan za drugim. Donijet će se tekbir sa svakim kamenčićem, a zatim se odmaknuti bez zastajkivanja. Poslije prvog bačenog kamenčića prekida se telbija. Poslije bacanja sunnet je zaklati kurban, ako ga ima, i to u bilo kojem dijelu Mine. Cijelo područje Harema je mjesto klanja. Zatim, obrijat će se ili skratiti kosa. Skraćivanje mora biti podjednako. Žena će od pletenica (ili repa) skratiti koliko su jagodice prstiju. Poslije će obaviti tavaful-ifadu, a poželjno je da tavaf bude poslije bacanja kamenčića, klanja i brijanja kose. Ako odgodi tavaf do noći nema zapreke. Dozvoljeno ga je obaviti nastupanjem ponoći prvog dana Kurban-bajrama. Ovo je mišljenje Eš-Šafiija, a zadnje vrijeme za ovaj tavaf, prema najispravnijem mišljenju, nije ograničeno. Kada ga god obavi ispravan je po mišljenju Ebu Kudame.( El-Mugni (na marginama je Eš-Šerhu-l-Kebir), 3/4759)
Ako bi hadžija dao prednost tavaful-ifadi nad bacanjem kamenčića ispravno je i dovoljno, a ako ga odgodi za posljednje dane Kurban-bajrama ili čak poslije, nema smetnje i za to neće klati kurban.( El-Medžmu’u, En-Nevevi, 8/161)
Poslije tavafa onaj koji obavlja temettu’ obavit će sa’j, jer je njegov prvi sa’j bio samo umranski. Za kiran i ifrad obavezno se mora obaviti sa’j poslije tavaful-ifade, ako nisu obavili sa’j poslije tavaful-kuduma (tavaf pri dolasku u Mekku).
Tavaf i sa’j su dva sastavna dijela hadža (ruknovi). Allah , kaže:
“I neka oko Hrama drevnog obilaze.”, (Suretul-Hadždž, ajet 29)
i kaže:
“Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Ka’bu hodočasti ili umru obavi ne čini nikakav prijestup ako krene oko njih.”( Suretul-Bekare, ajet 158)
Prvo razrješenje iz stega ihrama se dešava obavljanjem dvije od tri radnje: bacanjem kamenčića, brijanjem ili šišanjem kose i obavljanjem tavaful-ifade sa sa’jem (ako je dužan obaviti sa’j). Kada hadžija obavi dvije od tri spomenute radnje, sve mu je dozvoljeno osim spolnog općenja. Ako namjerno ili nenamjerno, prije ili naknadno, obavi jednu od ovih radnji nije griješan. Drugo razrješenje od ihramskih stega se okončava upotpunjavanjem treće radnje. Kada nju obavi sve mu je dozvoljeno, pa i spolni odnos. Klanje ne ulazi u uslove razrješenja iz stega ihrama.
*Boravak na Mini, bacanje kamenčića i zadnja tri dana Kurban-bajrama
Jedanaesti, dvanaesti i trinaesti dan zul-hidždžeta su tri posljednja dana Kurban-bajrama. Boravak na Mini po noći u tri zadnja dana je vadžib. Poslanik je to činio kao obred. On kaže:
“ Uzmite od mene vaše obrede (hadža).”
Ko ne nađe boravište na Mini i provede dio noći na njoj ostatak mu je dovoljan provesti drugdje u bilzini. Nema smetnje za to, ako Bog da.
Bacanje kamenčića na tri džemreta počinje sa jedanaestim danom poslije nastupanja podneva. Ako se kamenčići bace prije podneva dužnost ih je ponovo baciti. Isto se odnosi i na dvanaesti i trinaesti dan, osim, ako se požuri s napuštanjem Mekke. Svaki dan će početi bacanje od prvog džemreta, a to je malo džemre koje je u paraleli sa Mesdžidom El-Hif na Mini. Sa bacanjem kamenčića učit će se tekbir, stati prema Kibli i upućivati dove. Zatim, prići će se drugom tj. srednjem džemretu, stati i uputiti dove poslije bacanja; i na kraju će se prići zadnjem tj. velikom džemretu (Džemretul-Akaba), baciti kamenčiće i krenuti bez stajanja i upućivanja dove, povodeći se tako za praksom Poslanika ,El-Muveffek u El-Mugniju kaže: “ Ako jedan ili dva kamenčića budu nedostajala, nema smetnje, a ako više njih nedostaje to povlači sankcije.” Ako nedostaju tri kamenčića dužan je zaklati kurban, zato što se u jeziku tri smatra množinom. Ko izostavi bacanje kamenčića na sva tri džemreta u jednom danu dužan je zaklati kurban*, prema mišljenju Malika, Es-Sevrija, Eš-Šafiija, Ata’a, El-Evzaija i drugih.*( El-Medžmu’u; En-Nevevi)
Ako odgodi bacanje kamenčića do noći radi prijeke potrebe ili nemoći, neće ih bacati do sutra poslije podne, prema stavu Ebu Hanife i Ishaka. Eš-Šafii, Muhammed ibnul-Munzir i Ja’kub su mišljenja da će ih baciti noću zbog riječi Poslanika čovjeku koji je rekao:
“Bacio sam kamenčiće poslije akšama.” “Baci ih nema smetnje.” – odgovori Poslanik .( Prenosi El-Buhari objašnjavajući značenja pojma noć i razilaženje učenjaka u tome)
U El-Mugniju stoji: “ Ako odgodi bacanje jednog dana za drugi dan, ili sva bacanja odgodi za zadnji dan Kurban-bajrama, ostavio je sunnet i nema nikakve sankcije, osim što će po redu bacati (kako je i zakasnio). Ako prođu dani bajrama i sunce zađe a bacanje je izostavio neće ga naknadno obavljati, ali mu je dužnost zaklati kurban.” Ko ode sa obreda hadža prije bacanja kamenčića dužan je dati iskup, a griješan je ako se ne vrati. Uzvišeni kaže:
“I spominjite Allaha u određenim danima. A ni onome ko požuri i ostane samo dva dana nije grijeh; a neće se ogriješiti ni onaj koji se dulje zadrži, samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ćete svi biti pred Njim sakupljeni.”( Suretul-Bekare, ajet 203)
Dozvoljeno je opunomoćiti drugoga za bacanje kamenčića, ako se radi o djeci, bolesnima, nemoćnima, trudnicama itd. Koga zalazak sunca zatekne trećeg dana Kurban-bajrama, dok je još u Mekki, ostat će do sutrašnjeg dana sve dok ne baci kamenčiće i ne ode s drugima.
