اللَّهُ الَّذِي خَلَقَ سَبْعَ سَمَاوَاتٍ وَمِنَ الْأَرْضِ مِثْلَهُنَّ يَتَنَزَّلُ الْأَمْرُ بَيْنَهُنَّ لِتَعْلَمُوا أَنَّ اللَّهَ عَلَىٰ كُلِّ شَيْءٍ قَدِيرٌ وَأَنَّ اللَّهَ قَدْ أَحَاطَ بِكُلِّ شَيْءٍ عِلْمًا
"Allah je sedam nebesa i isto toliko Zemalja stvorio; Njegovo naređenje na sve se njih odnosi, a nek znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!" (Et-Talak, 12.)
Ibn-Džerir bilježi da je Ebu-Seleme ibn Abdurrahman imao nekakav spor s ljudima u vezi neke zemlje, pa je ušao kod Aiše, r. a., i spomenuo joj to. Ona je rekla:
"O Ebu-Seleme, ostavi se zemlje, zaista je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Ko prisvoji koliko pedalj zemlje, bit će mu privezan za vrat kroz sedam Zemalja.'" (Buhari, Muslim,Ahmed)
Također se bilježi i u knjizi El-Mezalim i kod Muslima, od Jahja‘a ibn Kesira. Bilježi ga i Ahmed lancem koji doseže do Aiše, r. a. Buhari bilježi predaju Salima od njegovog oca da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Ko uzme nešto od zemlje bez ikakvog prava, ona će mu biti privezana na Sudnjem danu kroz sedam Zemalja."( Buhari)
Također se bilježi u El-Mezalimu od Abdurrahmana ibn Ebi-Bekrete, a on od svog oca da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
„Vrijeme protiče na isti način od dana kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci."
( Buhari i Ahmed)
Ovim hadisom se ovo želi naglasiti, a Allah najbolje zna. Određivanje značenja ajeta:
اللَّهُ الَّذِي خَلَقَ سَبْعَ سَمَاوَاتٍ وَمِنَ الْأَرْضِ مِثْلَهُنَّ يَتَنَزَّلُ الْأَمْرُ بَيْنَهُنَّ لِتَعْلَمُوا أَنَّ اللَّهَ عَلَىٰ كُلِّ شَيْءٍ قَدِيرٌ وَأَنَّ اللَّهَ قَدْ أَحَاطَ بِكُلِّ شَيْءٍ عِلْمًا
"Allah je sedam nebesa i isto toliko Zemalja stvorio; Njegovo naređenje na sve se njih odnosi, a nek znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!" (Et-Talak, 12.)
jeste određivanje da broj od dvanaest mjeseci odgovara broju mjeseci kod Allaha od početka stvaranja. Ovo slaganje u vremenu je ujedno i slaganje po mjestu.
Dalje Buhari bilježi predaju Se'ida ibn Zejda ibn Amra ibn Nufejla da se Erva sporila s njim oko prava za koje je ona tvrdila da joj je oduzeo i požalila se Mervanu. Se'id je rekao:
Ja da sam oduzeo neko njeno pravo?! Svjedočim da sam čuo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da kaže: 'Ko bespravno uzme pedalj zemlje ona će mu na Sudnjem danu biti privezana za vrat kroz sedam Zemalja.'"( Buhari; Erva je kćerka Ebu-Evsa)
Imam Ahmed bilježi predaju Ibn-Mes'uda, r. a., koji je rekao:
"Rekao sam: 'Allahov Poslaniče, koje je nasilje najgore?' On je odgovorio: 'Obrađivanje zemlje koju čovjek musliman bespravno oduzme svome bratu. Nema nijednog kamenčića na zemlji koju neko bespravno uzme, a da mu na Sudnjem danu neće biti privezan za vrat u utrobi Zemlje, a njenu utrobu zna samo Onaj koji ju je stvorio.'"( Ahmed u svome Musnedu)
Hadis bilježi jedino Ahmed i u njegovom lancu prenosilaca (isnadu) nema manjkavosti.
Imam Ahmed bilježi predaju Ebu-Hurejre, r. a. da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Ko bespravno uzme pedalj zemlje, bit će mu privezana za vrat kroz sedam Zemalja." "
(Ahmed u svome Musnedu)
On jedini bilježi (ovaj hadis) na ovaj način. Hadis ispunjava uvjete Muslima.
Ahmed bilježi od Ebu-Hurejre, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Ko bespravno oduzme pedalj zemlje, bit će mu privezana za vrat kroz sedam Zemalja." (Ahmed u svome Musnedu)
I ovaj hadis bilježi samo on na ovaj način. Hadis ispunjava uvjete Muslima.
Ahmed, također, bilježi od Ebu-Hurejre, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Ko bespravno uzme pedalj zemlje, bit će mu privezana za vrat kroz sedam Zemalja." "
(Ahmed u svome Musnedu)
I ovaj hadis bilježi samo on na ovaj način. Taberani ga bilježi od Mu'avije ibn Kutre, od Ibn-Abbasa, r. a., kao merfu'. Ovi hadisi su poput mutevatir-hadisa u vezi potvrđivanja postojanja sedam Zemalja i onoga što se time želi reći, a želi se reći da je svaka od njih iznad one prethodne i veća je od nje i tako sve do sedme zemlje koja je tvrda zemlja, u kojoj nema pukotina. U njenoj utrobi se nalazi središte, a to je jedna određena zamišljena tačka. To je stjecište teških elemenata, gdje se oni slijevaju sa svih strana, ako nemaju nekih zapreka. Postoji razilaženje oko toga jesu li one spojene ili je između svake od njih i one koja iza nje slijedi prazan prostor. Po tom pitanju postoje dva stava i ovo razilaženje se vrti oko sfera. Očigledno je da je između svake od njih i one koja iza nje slijedi prazan prostor, shodno riječima Uzvišenog:
اللَّهُ الَّذِي خَلَقَ سَبْعَ سَمَاوَاتٍ وَمِنَ الْأَرْضِ مِثْلَهُنَّ يَتَنَزَّلُ الْأَمْرُ بَيْنَهُنَّ لِتَعْلَمُوا أَنَّ اللَّهَ عَلَىٰ كُلِّ شَيْءٍ قَدِيرٌ وَأَنَّ اللَّهَ قَدْ أَحَاطَ بِكُلِّ شَيْءٍ عِلْمًا
"Allah je sedam nebesa i isto toliko Zemalja stvorio; Njegovo naređenje na sve se njih odnosi, a nek znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!" (Et-Talak, 12.)
Ahmed bilježi predaju Ebu-Hurejre, r. a., da je rekao:
"Sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, pa je prošao jedan oblak. On je rekao: 'Znate li šta je ovo?' Odgovorili smo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' On reče: 'Onaj koji se pojavi kao kazna na Zemlji za one koji ne zahvaljuju Allahu i ne obraćaju Mu se dovom. A znate li šta je ovo iznad vas?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' - odgovorili smo. On reče: 'To je uzdignuti skriveni talas i nebo pomno čuvano. Znate li koliko ima između vas i njega?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' — odgovorili smo. On reče: 'Koliko pet stotina godina. A znate li šta je iznad njega?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' - odgovorili smo. On reče: 'Koliko pet stotina godina' - i tako sve dok nije nabrojao sedam nebesa. Zatim je upitao: 'A znate li šta je iznad toga?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' - odgovorili smo. On reče: 'Arš. Znate li koliko ima između njega i sedmog neba?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' -odgovorili smo. On reče: 'Koliko pet stotina godina.' Zatim je upitao: 'A znate li šta je ispod vas?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' - odgovorili smo. On reče: 'Zemlja. Znate li šta je ispod nje?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' -odgovorili smo. On reče: 'Druga Zemlja. Znate li koliko ima između njih?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' - odgovorili smo. On reče: 'Koliko sedam stotina godina' - i tako je nastavio sve dok nije nabrojao sedam Zemalja. Zatim je rekao: 'Tako mi Allaha, ako neko od vas bude spušten na najnižu, sedmu Zemlju, propao je.' Zatim je proučio: 'On je Prvi i Posljednji, i Vidljivi i Nevidljivi; i On zna sve!' (El-Hadid, 3.)"( Tirmizi i imam Ahmed u svome Musnedu)
Tirmizi bilježi predaju Ebu-Hurejre, r. a., i u drugoj verziji gdje se navodi da je razmak između svake dvije Zemlje pet stotina godina, a na kraju spominje ono što smo spomenuli kod tumačenja ovog ajeta iz sure El-Hadid. Tirmizi kaže da je ova verzija garib. Ejjub, Junus ibn Ubejd i Alija ibn Zejd kažu: "Ovo je najljepše što smo čuli od Ebu-Hurejre, r.a."
Prenosi ga i Ebu-Muhammed Abdurrahman ibn Ubejj od Ebu-Hurejre, r. a., spominjući isti tekst (metn), ali bez dodatka na kraju. Također ga bilježi i Ibn-Džerir u svome Tefiiru, ali kao mursel-hadis i tako je najvjerovatnije, a Allah najbolje zna. Bilježe ga i hafiz Ebu-Bekr el-Bezzar i Bejheki, od Ebu-Zerra el-Gifarija, r. a., koji prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ali njihov lanac prenosilaca nije valjan, a Allah najbolje zna.
Kad smo govorili o svojstvima Arša već smo naveli onaj poznati hadis koji govori o tome da je arš uzdignut iznad sedmog neba, naveli smo ono što svjedoči u korist tome i ono što mu se suprotstavlja. I u njemu se kaže da rastojanje između svaka dva neba iznosi pet stotina godina, tj. da ih razdvaja pet stotina godina.
Što se tiče stava kojeg zastupa jedna grupa mutekellimina na temelju hadisa "...bit će mu privezana za vrat kroz sedam Zemalja", oni kažu da su to sedam slojeva. Ovaj stav se suprotstavlja vanjskom značenju ajeta, vjerodostojnih hadisa i velikom broju kategoričnih izjava koje se temelje na hadisu kojeg smo naveli od Hasana, a on od Ebu-Hurejre, r. a. Pored toga, on se protivi jasnom značenju hadisa i ajeta bez valjanih argumenata i dokaza, a Allah najbolje zna.
Imam Ahmed bilježi predaju Enesa ibn Malika, r. a., koji kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Kada je Allah stvorio Zemlju učinio je da se potresa, zatim je stvorio planine, rasporedio ih po njoj, pa se ona smirila. Meleki su se zadivili planinama i upitali: 'Gospodaru, ima li među Tvojim stvorenjima nešto snažnije od planina?' On je odgovorio: Da, željezo.'Om upitaše: 'Gospodaru ima li nešto snažnije od željeza?' On je odgovorio: 'Da, vatra.'Ovi upitaše: 'Gospodaru, ima li nešto snažnije od vatre?' On je odgovorio: 'Da, vjetar.' Oni upitaše: 'Gospodaru ima li nešto snažnije od vjetra?' On je odgovorio: 'Da, čovjek koji dijeli tako da mu ne zna ljevica šta daje desnica.'" Hadis bilježi jedino Ahmed.
Neki čak navode i rasprostiranje planina na Zemlji po ostalim krajevima, na istok i zapad, i spominju njihovu širinu, dužinu pružanja, visinu i toliko o njima govore da bi ovdje bilo preopširno sve to navoditi. Uzvišeni Allah je rekao:
أَلَمْ تَرَ أَنَّ اللَّهَ أَنْزَلَ مِنَ السَّمَاءِ مَاءً فَأَخْرَجْنَا بِهِ ثَمَرَاتٍ مُخْتَلِفًا أَلْوَانُهَا ۚ وَمِنَ الْجِبَالِ جُدَدٌ بِيضٌ وَحُمْرٌ مُخْتَلِفٌ أَلْوَانُهَا وَغَرَابِيبُ سُودٌ
"Zar ne znaš da Allah s neba spušta vodu i da Mi pomoću nje stvaramo plodove različitih vrsta; a postoje brda bijelih i crvenih staza, različitih boja, i sasvim crnih." (Fatir, 27.)
Rekli su Ibn-Abbas, r. a. i drugi: "'Džuded' su putevi." Ikrime i neki drugi kažu da su "garabib" crni putevi visoke, mračne planine. Ovo jasno govori da se planine razlikuju po svojim bojama na različitim krajevima Zemlje. Uzvišeni Allah u Svojoj Knjizi spominje Džudijj, a to je velika, istočna planina, ostrvo Ibn-Amra, prema Tigrisu kod Mosula, pruža se na sjever tri dana hoda, u visinu pola dana; zelena je zbog mnoštva drveća, na njemu se nalazi selo koje se naziva "Selo osamdeseterice", zbog stanovnika koji su se spasili u lađi, zajedno sa Nuhom, a. s., i koje spominju brojni komentatori Kur'ana (mufessiri), a Allah najbolje zna.
Uzvišeni Allah spominje i brdo Sinaj . Hafiz Ibn-Asakir bilježi u knjizi o vrijednostima Mesdžidul-Aksaa (Džamije u Jerusalimu), govoreći o svetoj planini, predaju Ebu-Hurejre, r. a., koji je rekao: "Naš Gospodar se zakleo četirima planinama i rekao; 'Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog, bezbjednog. (Et-Tin, 1.-3.) Smokva je planina ulja, maslina je brdo Bejtul-Makdisa, a brdo Sinaj i ovaj sigurni grad su brdo kod Meke." Kaže: "Smokva je brdo na kojem je Damask, a maslina je brdo na kojem je Bejtul-Makdis."
Hafiz Ibn-Asakir prenosi od Ka'ba el-Ahbara da je rekao: "Na Sudnjem danu će biti četiri planine: Velika planina, Libanon, Tur i Džudijj. Svaka od njih će na Sudnjem danu biti bijeli biser koji će osvjetljavati prostor između neba i Zemlje, (svjetlost) će biti uperena prema Bejtul-Makdisu, sve dok se ne pojavi jedno svjetlo (nur) na kojem će biti načinjeno Njegovo Prijestolje (Kursijj) i tada će On presuditi ko će biti stanovnici Dženneta, ko stanovnici Džehennema:
وَتَرَى الْمَلَائِكَةَ حَافِّينَ مِنْ حَوْلِ الْعَرْشِ يُسَبِّحُونَ بِحَمْدِ رَبِّهِمْ ۖ وَقُضِيَ بَيْنَهُمْ بِالْحَقِّ وَقِيلَ الْحَمْدُ لِلَّهِ رَبِّ الْعَالَمِينَ
'vidjećeš meleke kako Prijesto okružuju, veličajući i hvaleći Gospodara svoga; i svima će se po pravdi presuditi i reći će se: 'Hvaljen neka je Allah, Gospodar svjetova.' (Ez-Zumer, 75.)"
