„
Uzvišen neka je Onaj Koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Mesdžidi-Harama u Mesdžidi-Aksa, čiju smo okolicu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali. On, uistinu, sve čuje i sve vidi.“
Od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se predaja u koju zbog broja prenosilaca kategorički nema sumnje (mutevatire) da je on podignut na nebo, da su mu se otvorila nebeska vrata i da je prešao sedmo nebo. Njegov Gospodar, Azze ve Dželle, sa njim je razgovarao kao što je htio, u obavezu mu je stavio pet namaza. Allah, Azze ve Dželle, je najprije naredio pedeset namaza. Naš Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, neprestano se vraćao svome Gospodaru i molio ga za olakšanje sve dok ih On nije učinio kao pet obaveznih, ali pedeset po nagradi. Za jedno djelo dobiva se deset nagrada. Neka je zahvala Allahu na svim Njegovim blagodatima koje se ne mogu prebrojati. (Et-tahzir minel bid’a, šejh ibn Baz, 16)
U ovoj noći u kojoj se desio Isra (noćno putovanje) nema nika-kve proslave, niti se obilježava nečim posebnim od ibadeta koji nisu propisani, iz sljedećih razloga:
Prvo: za ovu noć u kojoj su se desili El-Isra i Miradž nema vjerodostojne predaje koja govori o preciznom datumu, ni u redžebu ni u drugim mjesecima. Rečeno je da je ova noć bila petnaest mjeseci poslije Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstva. Rečeno je da je to dvadesetsedma noć mjeseca rebiul-ahira, na godinu prije Hidžre. Rečeno je također da je bila pet godina poslije njegovog poslanstva. Rečeno je da je to dvadesetsedma noć mjeseca rebiul-evvela.
Imam Ebu Šame kaže: „Neki prenosioci kažu da je Isra bio u redžebu, a to je kod onih koji se bave provjerom vjerodostojnosti šerijatskih tekstova čista laž.“
(Kitab el baas ala inkar el bid’a vel havadis, Imam Ebi Šame, 232; Tebjinu el adžeb bima verede fi šehri redžeb, Ibn Hadžer, 9,19)
Imam Ibnul-Kajjim spominje da se ne zna koje je noći bio El-Isra.“ (Zadul mead, Ibnul Kajjim, 58/1)
Abdul-Aziz ibn Baz kaže: „O ovoj noći u kojoj se desio El-Isra i Mi’radž nema vjerodostojnog hadisa koji je precizira, da li je bila u redžebu ili nekom drugom mjesecu. Sve što se navodi o njenom preciziranju nije vjerodostojno prenešeno od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kod učenjaka u hadisu. Allah je dao veliku mudrost u zaboravu datuma ove noći među ljudima. Da je potvrđen njen tačan datum ne bi bilo dozvoljeno da se išta u njoj odredi kao poseban ibadet, bez argumenta.“ (Et-tahzir minel bid’a, šejh ibn Baz, 17)
Drugo: ni kod jednog muslimana, sljedbenika znanja i imana nije poznato da je noći El-Israa, u odnosu na ostale ,dao posebnu vrijednost. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, njegovi ashabi, tabiini i njihovi sljedbenici po dobru nisu je proslavljali i nisu je specifično odredili nekim ibadetom, čak je nisu ni spomenuli. Da je proslavljanje ove noći bilo utemeljeno Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi to pojasnio Ummetu, ili govorom ili djelom. Da je o njoj izdata kakva naredba bila bi poznata i ashabi bi to nama prenijeli.
(Zadul mead, Ibnul Kajjim, 58/1)
Treće: Allah, Azze ve Dželle, je upotpunio ovom Ummetu vjeru i usavršio Svoju blagodat. On kaže, u prijevodu značenja ajeta El-Maide, 3:
Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.
