Nema sumnje da su dobro i bereket u Allahovoj, Azze ve Dželle, Ruci. Allah, Azze ve Dželle, je Svojim stvorenjima kojima je htio dao posebnu vrijednost i bereket. Riječ istog korjena “tebareke“, specifi-čna je samo za Allaha, Azze ve Dželle.
Ovo značenje je veliko i njime se naziva samo Allah, Azze ve Dželle. U značenjima terminologije Kur’ani-Kerima može se vidjeti da se bereket odnosi na nekoliko stvari:
1. Potvrda dobra i njegova stalnost.
2. Mnoštvo dobra i njegovo povećanje, te njegova trajnost jednog iza drugog.
3. Riječju “Tebareke “ – “ Uzvišen je “, opisuje se samo Allah, samo se Njemu pripisuje “Tebareke “.
Imam Ibnul-Kajjim, kaže: „ Tebarekehu Subhanehu ve Te’ala “- tj., Njegovo konstantno dobro, mnogo dobro, Njegov ponos i uzvišeno-st, veličina, svetost. Sva dobra dolaze od Njega. On daje blagoslov (bereket) kome hoće od Svojih stvorenja. Ovo je uzeto iz kur’anskih termina koji ukazuju na više značenja.“
(Tejsir el kerimir-rahman fi tefsir kelamu el mennan, El šejh Es- Sadi, 39/3)
Blagoslovljenih (mubarek) stvari ima više vrsta:
1. Kur’ani-Kerim je blagoslovljen, tj., ima mnogo blagoslova i dobara. U njemu je dobro dunjaluka i Ahireta. Traženje bereketa iz Kur’ana biva njegovim učenjem u pravom smislu riječi i postupanjem po njemu na način kako to voli Allah, Azze ve Dželle.
2. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mubarek, tj., blagoslovljen. Allah je u njemu učinio blagoslov, a on je dvojak:
a) Značenjski blagoslov, a to su blagoslovi njegovog poslanstva na dunjaluku i Ahiretu. Allah, Azze ve Dželle, ga je poslao kao milost svim svjetovima, izveo je ljude iz tmina na svjetlo, dozvolio im je lijepe, a zabranio ružne stvari, njime je pečat stavio svim poslanici-ma. Njegova vjera sa sobom nosi olakšanje i toleranciju.
b) Čulni blagoslov, a on je dvojak: blagoslov u postupcima Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, a to je ono čime ga je Allah počastio od nadnaravnih djela koja ukazuju na njegovu iskrenost, te blagos-lov u samome njemu i njegovim pojavnim tragovima. To je ono što mu je Allah dao blagoslova u samom njemu. Zato su ashabi u njemu tražili blagoslov za njegovog života, i u tragovima njegovog tijela koji su ostajali poslije njegove smrti.
(Et-teberuk:Enva’ahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Džedia, 21-69)
Traženje blagoslova u Vjerovjesniku tokom njegovog života neusporedivo je sa bilo kojim Allahovim, Azze ve Dželle, stvorenjem. Allah je u njemu dao blagoslov. Nema sumnje da je Allah u vjerovjesnicima, alejhimus-salatu ves-salam, dao blagoslov, kao i u melecima i dobrim ljudima. Međutim, putem njih se ne traži blago-slov zbog nepostojanja dokaza. Također, neka mjesta su blagoslo-vljena kao što su tri džamije: El-Mesdžidul-Haram, Poslanikov mesdžid, i El-Mesdžidul-Aksa, a zatim ostali mesdžidi.
Allah, Azze ve Dželle, je u nekim vremenima učinio bereket, kao što je ramazan, lejletul-kadr, deset dana zul-hidžeta, sveti mjeseci (redžeb, zul-kade, zul-hidže, muharem), ponedjeljak, četvrtak, petak, doba Allahovog spuštanja u zadnjoj trećini noći i druga balgoslov-ljena vremena u kojima musliman ne traži bereket od samih njih, nego u njima traži bereket od Allaha, Azze ve Dželle, izvršavanjem dobrih, utemeljenih djela. (Et-teberuk:Enva’ahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Džedia, 70)
Utemeljeno traženje blagoslova biva sljedećim stvarima:
1. Traženje blagoslova spominjanjem Allaha (zikr) i učenjem Kur’ana. To biva na utemeljen način. Podrazumijeva traženje blagoslova od Allaha, Azze ve Dželle, spomenom srca i jezika i postupanjem po Kur’anu i Sunnetu na utemeljen način. Blagoslov toga se ogleda u smiraju srca, jačini srca u pokornosti, liječenju od mahana, sreći na dunjaluku i Ahiretu, oprostu grijeha, spuštanju smiraja. Kur’an će biti zalagač za one koji su ga učili na Sudnjem danu. Ne traži se blagoslov putem Mushafa tako što se stavi u kuću ili u auto, nego traženje blagoslova biva putem učenja i postupanja po njemu. (Et-teberuk:Enva’ahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Džedia, 201-241)
2. Utemeljeno traženje blagoslova samim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, tokom njegovog života, jer je Poslanik, alejhi sellam, bla-goslovljen, kao što je blagoslovljeno sve ono što je za njega vezano. Zato su ashabi tražili blagoslov samim Poslanikom, alejhi sellam.
Ashabi su tražili blagoslov u Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, odjeći i tragovima njegovih prstiju, vodi njegovog abdesta, ostatku vode nakon pijenja i toga je mnogo. Tražili su blagoslov u stvarima koje su od njega bile odvojene, kao što su kosa, i stvari koje je upotrebljavao, a poslije njega su ostajale, kao što je odjeća, posuđe, obuća, i sve drugo što je imalo kontakta sa njegovim, sallallahu alejhi ve sellem, tijelom.
Sa njim se ne može niko drugi porediti i od njega se ne prenosi da je naredio traženje balgoslova putem nekog drugog od ashaba i slično. Nije prenešeno da su ashabi to radili sa drugima, niti u toku njegovog života niti poslije njegove smrti. To nisu činili ni sa prvim prethodnicima iz reda muhadžira i ensarija, niti sa ispravnim i upućenim halifama, niti sa destericom kojima je obećan Džennet.
(Teberuk:Enva’ahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Džedia, 248)
Imam Eš-Šatibi kaže:„Ni od jednog ashaba poslije smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije se desilo da je, neko tražeći bereket to radio, u pogledu nekoga nakon njega. Jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslije sebe ovom Ummetu nije ostavio boljeg od Ebu Bekra es-Siddika. On je bio njegov nasljednik, ali to nije činjeno sa njim (nije tražen bereket), a ni s Omerom, a on je bio najbolji pripadnik Ummeta poslije Ebu Bekra, a isto tako ni sa Osmanom ni sa Alijjem, a ni sa ostalim ashabima od kojih nema boljih u ovom Ummetu. Zatim, ni za jednog od njih ispravnim putem nije potvrđeno da je neko putem njih tražio blagoslov ni na jedan od tih načina.” (El Itisam, Imam Šatibi, 8/2)
Nema sumnje da u prihvatanju znanja od učenjaka, slušanju njihovih predavanja, dove i zadobijanja vrijednosti sa njima na mje-stima okupljanja gdje se Allah, Subhanehu ve Te’ala, spominje, ima dobra i bereketa i velike koristi. Međutim, ne traži se bereket putem samih njih, nego se postupa po njihovom ispravnom znanju i povodi za sljedbenicima Sunneta od njih. (Et-teberruk:Enva’ahu ve ahkamuhu, 269-278)
3. Traženje bereketa pijenjem vode Zemzema, jer je to nabolja voda na zemlji. Ona zasićuje onoga ko se napije i nadomještava mu hranu. Ona može biti i lijek od bolesti kada se pije sa ispravnim nijjetom, jer je ova voda za ono za što se i pije.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o vodi Zemzema kaže: „Ona je blagoslovljena, ona je hrana za gladnoga i lijek za bolesnoga.“
(Muslim, Fadail es-sahabah, 1922/4,2473)
Od Džabira, radijAllahu anhu, se prenosi da je rekao: „Voda Zemzema je za ono za što se pije.“
(Ibn Madže, Kitabu el menasek,1018/2,3062; Albani Sahih fi Sunnen, 183/2)
Prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nosio vodu u posudama i mješinama, posipao bi njome bolesne i napajao ih.
(Tirmizi, el hadždž, 286/3,963; Bejheqi, 202/5; Albani sahih Sunnen)
Zabranjeno traženje bereketa je prema sljedećem:
1. Traženje bereketa Vjerovjesnikom poslije njegove smrti. Zabranjeno je osim u dva slučaja.
Prvi: vjerovanjem, pokornošću i njegovim slijeđenjem. Ko to bude činio zadobio je veliko dobro i veliku nagradu, te sreću i na dunjaluku i na Ahiretu.
Drugi: traženje bereketa u onome što je ostalo iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kao što je njegova odjeća, kosa, posuđe. To je već prethodno pojašnjeno.
Sve što je mimo toga traženje bereketa nije utemeljeno. Zato nema traženja bereketa putem njegovog kabura, niti se poduzimaju putovanja radi posjete njegovog kabura, nego se poduzi-maju radi posjete jednog od tri mesdžida: El-Mesdžidul-Harama, El-Mesdžidul-Aksaa, i Vjerovjesnikovog mesdžida.
Posjeta njegovog kabura, onome ko je u Medini je samo pohvalna, ili ako se posjeti džamija da se posjeti i kabur. Opis posjete je sljedeći: kada se uđe u Poslanikovu džamiju klanjat će se tehijjetul-mesdžid. Potom će se otići do kabura i učtivo stati, okrenuvši se prema odaji i učtivo tiho reći ‘’Neka je selam na tebe Allahov Poslaniče’’. Ibn Omer, radijAllahu anhu, na to ne bi ništa dodavao. Ako bi se dodalo ‘’Neka je selam na tebe, Allahov Poslaniče, Allahov odabraniče od stvorenja, svjedočim da si ti uistinu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da si dostavio poslanicu, izvršio pojvereno, borio se radi Allaha istinskom borbom i savjetovao Ummet“, nema smetnje jer su to njegove osobine.
(Medžmu’u fetava El šejh Ibn Baz, El Hadž vel umra, 289/5)
Neće upućivati dovu kod kabura, misleći da je dova kod kabu-ra uslišana. Neće od njega tražiti zalaganje (šefa’at), niti će potirati po kaburu, ljubiti ga ili ljubiti jedan od njegovih zidova. Neće tražiti bereket u mjestima na kojima je sjedio ili klanjao, putevima kojima je hodio, mjestima na kojima mu je objavljena Objava, mjestu na ko-jem je rođen, niti u noći u kojoj je rođen, niti u noći u kojoj je pove- den na El-Isra, niti sjećanjem na hidžru, kao i ostalim djelima koje Allah a i njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nisu propisali.
(Et-teberuk:Enva’ahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Džedia, 315-380)
2. U zabranjeno traženje bereketa ulazi i traženje bereketa putem dobrih ljudi. Bereket se neće tražiti samim njima niti njihovim tragovima, niti mjestima njihovog ibadeta, niti na mjestima njihovog boravka, niti njihovim kaburovima, niti će se poduzimati putovanja da bi se oni posjetili. Kod njih se neće klanjati, niti tražiti potrebe kod njihovih kaburova, radi bereketa. Neće se po njima potirati, niti kod njih boraviti. Neće se tražiti bereket u njihovim rođendanima i sl..
Ko od toga nešto učini, približavajući im se, počinio je veliki širk Allahu, ako je uvjeren da oni donose štetu ili korist, da daju ili uskraćuju. Onaj ko to učini, tražeći bereket od Allaha, u njima, počinio je ogavnu novotariju i uradio ružno djelo.
(Et-teberuk:Enva’ahu ve ahkamuhu, dr. Nasir el Džedia, 381-418)
3. Zabranjeno traženje bereketa jeste traženje bereketa putem brda i određenih mjesta, jer je to u suprotnosti sa onim na čemu je bio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Traženje bereketa putem toga je uzrok za veličanja ovih brda i mjesta. Nije dozvoljeno to činiti upotrebljavajući analogiju sa Hadžerul-Esvedom ili tavafom oko Ka’be. To je ibadet Allahu, Azze ve Dželle, koji je precizno određen, i o njemu nema rasprave. Neće se potirati ništa drugo osim Hadžerul-Esveda i jemenske strane Ka’be, jer je Vjerovjesnik, alejhi sellam, doticao samo dvije jemenske, prema konsenzusu učenjaka.
(Iktidau es-siratil musteqim, Ibn Tejmijje, 799/2)
Ibnul-Kajjim kaže: „Nema na zemlji mjesta za koje je utemeljeno ljubljenje ili dodirivanje, kod kojeg se skidaju tereti, osim kod El-Hadžerul-Esveda i jemenskog rukna.“ Govoreći o osobenostima Mekke kaže: „Nema na zemlji nijednoga mjesta u koje je obavezno otići svakom ko je u mogućnosti i kružiti oko Kuće koja se nalazi u tom mjestu.“ (Zadul mead, Ibnul Kajjim, 48/1)
Šejhul-islam Ibn Tejmijje, o propisu kruženja oko drugih mjesta mimo Ka’be, kaže: „Tavaf oko drugih mjesta mimo Ka’be, je jedna od najvećih zabranjenih novotarija. Ko to uzme kao vjerski obred zatražit će se od njega pokajanje. Ako se ne pokaje bit će ubijen.“ (Medžmu’u fetava šejhul-islam Ibn Tejmijje, 121/26)
Nije dozvoljeno potiranje, niti ljubljenje Mekami Ibrahima, a ni Hidžru Ismaila, kao ni jednog zida džamije. Neće se tražiti bereket na brdu Hira, a naziva se i brdo En-Nura. Nije propisno posjećivati ga, penjati se ka njemu, niti s namjerom na njemu klanjati. Neće se tražiti bereket u brdu Sevr, niti je propisano posjeći- vati ga, niti na brdu Arefat, niti na brdu Ebu Kubejs, niti na brdu Su-bejr, niti će se tražiti bereket u kućama, kao što je Erkamova kuća i sl.. Nije propisano posjećivati brdo Et-Tur, niti se poduzimaju putovanja ka njemu. Neće se tražiti bereket u drveću, kamenju i sl..
(Teberuk: Enva’ahu ve ahkamuhu, Nasir el Džedia, 419)
Povodi zabranjenog traženja bereketa su nepoznavanje vjere, pretjerivanje u pogledu dobrih ljudi, oponašanje nevjernika i veličanje tragova na određenim mjestima.
Posljedice zabranjenog traženja bereketa su mnogobrojne, a od njih su veliki širk, On je najveća i najopasnija posljedica, jer je traženje bereketa od nekog drugog mimo Allaha, Subhanehu ve Te’ala, samo po sebi širk. Ako traženje bereketa vodi širku, onda je ono jedno od sredstava do velikog širka. U negativne posljedice zabranjenog traženja bereketa jeste i novotarstvo u vjeri, činjenje nepokornosti, zapadanje u raznolike laži, iskrivljavanje tekstova i davanje značenja koja se ne mogu uzeti kao validna, zapostavlja-nje Sunneta, obmanjivanje neznalica, zapostavljanje budućih generacija. Sve ove stvari su negativne posljedice zabranjenog i pokuđenog traženja blagoslova.
Sredstva za borbu protiv zabranjenog traženja blagoslova su širenje znanja, pozivanje na Put istine, odstranjivanje sredstava pretjerivanja i manifesta traženja bereketa, uništenje svakog puta od ovih spomenutih.
(Iktidau es-siratil musteqim, Ibn Tejmijje, 795-802.; Kitabu tevhid, šejh Fevzan) .
Šejh Abdur-Rahman Nasir Es-Sa’di komentarišući,’Kitabut-Tevhid’, poglavlje: “Ko traži bereket preko drveta, kamena i tome slično”, kaže:
„To je širk, jedno od djela mušrika. Učenjaci su se usaglasili da nije utemeljeno tražiti bereket putem drveća, kamenja, mjesta, mešheda i sl.. Ovo traženje bereketa je pretjerivanje, što postepeno vodi u upućivanje dove i ibadeta ovim stvarima, a to je veliki širk. Kao što je prehodno spomenuto. Ovo je općenito za svaku stvar, pa čak i za Mekami Ibrahim, Vjerovjesnikovu odaju, Kubbetus-Sahra u Bejtul-Makdisu i ostala vrijedna mjesta.
Dodirivanje i ljubljenje Hadžerul-Esveda i dodirivanje jeme-nskog rukna Ka’be je vid ibadeta i veličanja Allaha, te pokornosti Njegovoj veličini. To je duh obožavanja. Veličanje Stvoritelja i ibadet Njemu, a ostalo je veličanje stvorenja i pripisivanje božanskih osobina njemu. Razlika između ove dvije stvari je kao razlika između dove Allahu, koja predstavlja iskrenost i tevhid, i dove upućene stvorenju u kojoj se od tog stvorenja nešto moli, koja je širk i prizivanje takmaca Allahu, Azze ve Dželle.“
(El qavlu es-sedid fi meqasid et-tevhid, 51.Sejh Abdurrahman Nasir Es-Sadi)
.
