(El havadis vel bid’a, Ebi Bekr et-Tartuši, 267)
Hafiz Ibn Redžeb kaže: „Poseban namaz u mjesecu redžebu nije potvrđen. Hadisi koji se prenose o namazu regaiba u noći prvoga petka u mjesecu redžebu su laž, neistina i nisu vjerodostojni. Ovaj namaz je novotarija kod velike većine učenjaka.“
(Taifu el-mearifi fima lemvasim el ami minel ve taif, 228)
Hafiz Ibn Hadžer kaže: „O vrijednostima mjeseca redžeba nije ništa navedeno, kao ni o njegovom postu, niti postu jednog određenog dana, kao ni o klanjanju u posebnoj noći. Nema ispravnog hadisa kojim bi se moglo argumentovati.“
(Tebjinu el adžeb bima verede fi šehri redžeb, Ibn Hadžer, 23)
Potom je pojasnio da hadisi koji se prenose o vrijednosti redže-ba, ili vrijednostima njegovog posta, ili posta nekih dana u njemu dijele se na dvije vrste: slabe i lažne.
(Tebjinu el adžeb bima verede fi šehri redžeb, Ibn Hadžer, 23)
Imam Ibn Es-Salah , Allah mu se smilovao, o namazu u noći regaiba kaže: „Hadis o ovome je apokrifan i izmišljen na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. To je novotarija koja je uvedena poslije četvrtog hidžretskog stoljeća.“
(Kitab el baas ala inkar el bid’a vel havadis, Imam Ebi Šame, 145)
Imam El-’Izz ibn Abdus-Selam izdao je Fetvu 637.g.h., „Da je namaz regaib ružna novotarija i da je hadis koji se o njemu prenosi laž na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.“
(Kitab el baas ala inkar el bid’a vel havadis, Imam Ebi Šame, 149)
Završit ćemo govor učenjaka, sažetkom govora imama Ebu Šameh o neispravnosti i štetama namaza regaiba.
Imam Ebu Šameh, Allah mu se smilovao, je to pojasnio na sljedeći način:
Prvo: uvođenje ovoga namaza kao novotarije. Učenjaci su kao tumači ove vjere i vođe muslimana, ashabi, tabiini i sljedebnici tabiina i drugi napisali knjige u Šerijatu svojski nastojeći da poduče ljude farzovima i sunnetima. Nijedan od njih nije spomenuo ovaj namaz, niti njemu nešto slično u svojim knjigama. Ovaj namaz nije spomenut na mjestima gdje se stiče znanje. Nemoguće bi bilo da ovo bude Sunnet, a da ga ovakve vođe vjere ne poznaju.
Drugo: ovaj namaz je suprotan Šerijatu sa tri aspekta:
1. Suprotan je hadisu Ebu Hurejre , radijAllahu anhu, u kome Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:
-„Nemojte posebno odrediti noć uoči petka za klanjanje između ostalih noći. Nemojte posebno odrediti petak za post između osta-lih dana, osim da on bude jedan od dana koji vi postite (zaredom).“
(Buhari, Kitabu es-savm, 303/2,1985; Muslim, Kitabu es-sijam, 801/2,1144)
Zato nije dozvoljeno noć uoči petka posebno odrediti za dodatni namaz u odnosu na ostale noći zbog ovoga hadisa. Ovo svakako obuhvata prvu noć petka mjeseca redžeba i druge noći.
(Kitab el baas ala inkar el bid’a vel havadis, Imam Ebi Šame, 156)
2. Posebni namazi redžeba i ša’bana su novotarija i laž su na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tako što je izmišljeno ono što nije od njegovog hadisa.
Također, to je laž na Allaha zbog određenja nagrade za djela o kojima nije objavljen nikakav dokaz. Onaj ko ljubomorno čuva svoj odnos prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, treba ostaviti (negirati) ono što je iznešeno kao laž na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te ga izbjegavati i smatrati ružnim, kao i ljude odvraćati od toga.
Saglasnost sa ovim stvarima ima više negativnih posljedica, a od njih su:
Prva: obični ljudi će se osloniti na vrijednosti ovih noći i mnogi od njih će biti podstaknuti na dvije stvari:
a) Zapostavljanje strogih islamskih obaveza.
b) Zapadanje u grijehe uz očekivanje dolaska ove noći i klanj-anje spomenutog namaza, tako će smatrati da su ovim ibadetima nadomjestili ono što su ostavili i da im je dozvoljeno ono što su činili. Onaj koji je izmislio ovaj hadis o namazu u noći regaiba, želeći da podstakne na što više pokornosti, ustvari podstakao je na činjenje nepokornosti i loših dijela.
Druga: činjenje novotarija odvodi novotare u zabluđivanje lju-di, kada vide da se proširilo ono što su izmislili i da su ljudi u to zapali. Tako će ih voditi iz novotarije u novotariju. Ostavljanjem novotarija odvraćaju se novotari i lašci od izmišljanja novotarija.
Treća: kada čovjek znalac (učenjak) počini novotariju onda on pogrešno običnim ljudima pokazuje da je ta novotarija Sunnet i tako laže na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svojim postupkom. Postupak je nekada dovoljan u odnosu na govor. Većina ovih novotarija je prihvaćena od ljudi zbog ovog razloga.
Četvrta: kada učenjak klanja ovaj izmišljeni namaz bit će razlogom da ljudi slažu na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i da kažu: ‘’Ovo je jedan od Sunneta.’’
3. Ovaj novotarski namaz obuhvata suprostavljanje šerijatskim sunnetima u namazu iz nekoliko razloga:
a) Suprostavljanje Sunnetu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sell-em, u namazu zbog broja sedždi, tesbiha, i broja učenja sure El-Kader, El-Ihlas na svakom reka’atu.
b) Suprostavljanje Sunnetu u pogledu skrušenosti, poniznosti i prisustva srca u namazu, te potpunoj predanosti Allahu i razmišljanje o značenjima Kur’ana.
c) Suprostavljanje dobrovoljnim namazima zabilježenim u Sunnetu koji se obavljaju u kućama, jer činjenje ovih namaza u kućama i pojedinačno je preče nego njihovo činjenje u džamijama, osim teravih namaz u ramazanu.
d) Upotpunjenost ovog novotarskog namaza kod onih koji su ga izmislili je u postu četvrtka.Time se opovrgavaju dva Sunneta: iftar i Sunnet olakšavanja srcu od teškoće gladi i žeđi.
e) Dvije sedžde u ovom namazu poslije završetka su sedžde koje nemaju nikakvoga povoda.
(Kitab el baas ala inkar el bid’a vel havadis, Imam Ebi Šame, 153-196)
Svi dokazi koji su prethodno izneseni, izreke imama, vidovi neispravnosti i raznovrsne štete, pojašnjavaju pametnom čovjeku da je namaz u noći regaiba negativna ružna novotarija i uvedena stvar u Islam.
